Više od 500 naučnika sačinilo je deklaraciju u kojoj tvrdi da nisu tačne najave klimatske katastrofe i pozivaju UN da organizuje sastanak na visokom nivou o klimi, koji bi bio početkom 2020.
Klimatska nauka trebala bi biti manje politička, a klimatska politika više naučna, navodi se u deklaraciji.
Potpisnici naglašavaju da ne treba postupati ishitreno u "nevjerovatno skupoj klimatskoj akciji smanjenja emisije ugljen-dioksida, prije nego što se u potpunosti utvrde činjenice".
Ne postoje statistički dokazi da globalno zagrijavanje pojačava uragane, poplave, suše i slične prirodne katastrofe niti da ih čini učestalijim, tvrde ovi naučnici.
"Mjere smanjenja ugljen-dioksida štetne su i skupe. Ugljen-dioksid nije zagađivač. On je važan za čitav život na Zemlji, jer je fotosinteza blagoslov.
Važan je za prirodu i zelenilo Zemlje, kao i za rast globalne biljne biomase te za poljoprivredu, jer povećava prinose usjeva u cijelom svijetu", navodi se u deklaraciji.
Potpisnici insistiraju na tome da javna politika mora poštivati naučne i ekonomske činjenice, a ne samo odražavati "mondenost i histeriju trenutka u kojem se živi".
"Ne postoji klimatski hitan slučaj. Zato nema razloga za paniku i uzbunu", napominju naučnici iz raznih zemalja.
Oni se protive "štetnoj i nerealnoj" politici nulte emisije ugljen-dioksida, koja je predložena za 2050. godinu.
Ovi naučnici naročito kritkuju klimatske modele opšte cirkulacije na kojima se trenutno zasniva međunarodna politika i tvrde da su oni "neprikladni za tu svrhu".
"Surovo je i nepromišljeno zagovarati rasipanje triliona dolara na osnovu rezultata nezrelih modela", tvrde oni.
Među potpisnicima pisma su i profesor Gus Berkut iz Holandije, Ričard Lindzem iz SAD, profesor Rejnald Du Berger iz Kanade, švedski naučnik Ingemar Nordin, Teri Danli sa Novog Zelanda, irski naučnik DŽim O` Brajen, Australijanac Viv Frobis i niz drugih stručnjaka.
