Četrdesetpetogodišnjak iz Vudinvila otišao je 7. novembra sa prijateljem u planinsku šetnju, ali su u jednom trenutku odlučili da se razdvoje. Prijatelj je krenuo skijama da se spušta, dok je Napinski nastavio da hoda. Dogovorili su da se nađu u podnožju.

„Bio sam prilično blizu kraja staze kada su se vremenski uslovi pogoršali i u jednom trenutku nisam mogao ništa da vidim. Nisam siguran šta se zatim desilo. Mislim da sam pao", prisjetio se Napinski za Sijetl tajms.

Kada nije stigao na dogovoreno mjesto, njegov prijatelj je obavijestio rendžere koji su započeli potragu. Zbog loših vremenskih uslova, helikopter nije mogao odmah da poleti.

Spasilačka ekipa u helikopteru ipak je uspjela poslije nekog vremena da poleti i konačno ga pronađe poslije sat vremena, a onda je stigao i mornarički helikopter koji ga je prevezao u bolnicu „Harborvju medikal centar“ u Sijetlu.

Stigao je bez svijesti, ali je imao puls. Ubrzo je, međutim, doživio akutni zastoj srca.

„Umro je dok je bio u urgentnom centru, zbog čega smo bili u jedinstvenoj situaciji da primijenimo sve što nam je na raspolaganju da pokušamo da mu spasimo život“, rekla je doktorka Džanel Badulak.

Medicinski mrtav je bio još 45 minuta, a za sve to vrijeme medicinski timovi pokušavali su kardiopulmonalnu reanimaciju i prikačili ga na posebnu mašinu koja omogućava da se krv pumpa iz tijela u nju gdje se odstranjuje ugljen-dioksid i obogađuje kiseonikom i onda vraća nazad u tijelo.

Nekim čudom, srce je ponovo počelo da kuca, a zdravstveni tim proveo je pored njega čitavu noć pokušavajući da ga stabilizuje.

Dva dana kasnije Napinski je otvorio oči. Iako se i dalje oporavlja jer bubrezi nisu pravilno funkcionisali, srce se i dalje mučilo da cirkuliše krv kroz tijelo i ima je promrzline, doktori misle da će se potpuno oporaviti.

„Vratio se iz mrtvih. Možda nije baš medicinski najpreciznije reći, ali njegovo srce nije kucalo 45 minuta. Prosto nevjerovatno“, rekao je čelnik odeljenja intenzivne nege doktor Saman Arbabi.

Hladnoća može da ubije, ali i da spasi
Iako ekstremna hladnoća može biti veoma opasna, ona takođe u specifičnim uslovima može da bude i zaštitan efekat na tijelo, objašnjava Filipa Roksbi, Bi-Bi-Sijev zdravstveni stručnjak.

Ukoliko pri normalnoj tjelesnoj temperaturi srce prestane da kuca na duži period, veoma su male šanse za preživljavanje zbog oštećenja mozga.

Pri niskim temperaturama, međutim, mozak i ostatak tijela mogu biti zaštićeni hladnoćom koja sprečama njihovo propadanje.

Mada veoma rijetki, postoje slični zabilježeni primjeri ljudi koji su i poslije nekoliko sati uspjeli da se vrate u život.