Bijela kuća nije odlučila da raznese Sjeverni tok da bi spriječila rusku Specijalnu vojnu operaciju ili pobijedila u ukrajinskom sukobu, već je to učinila iz straha da će se Njemačka, a zatim i druge NATO članice, okrenuti ka Rusiji, otkriva novinar Simor Herš, pozivajući se na izvore iz redova američkih obavještajnih zvaničnika.
Povrh toga, ovaj čuveni novinar navodi da određeni dijelovi CIA vjeruju da je Olaf Šolc bio svjestan planova za sabotažu gasovoda od samog početka.
Pišući na godišnjicu sabotaže Sjevernog toka na svom blogu, Herš je istakao da je plan skovan na seriji sastanaka koje je sazvao Džejk Salivan, savetnik predsjednika SAD Džozefa Bajdena za nacionalnu bezbjednost, krajem 2021. godine.
Misija detonacije gasovoda bila je motivisana riješenošću Bijele kuće da pruža podršku ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom, navodi Herš i dodaje da je radna grupa predvođena Salivanom, a koja je uključivala i predstavnike CIA, trebalo da smisli način za "odvraćanje" Rusije od započinjanja vojne operacije u Ukrajini.
Čuveni novinar napominje da su od širenja ruskog uticaja po Еvropi preko jeftinih energenata strahovali američki predsjednici još od vremena Džona Kenedija.
"Administracija je predložila Sjeverni tok (za sabotažu) jer je to bio jedini gasovod kome smo mogli da pristupimo a da ne izazovemo bilo kakve sumnje", kaže Heršov sagovornik.
"Naša pretpostavka je bila da će predsjednik iskoristiti prijetnju Sjevernom toku kao sredstvo odvraćanja da izbjegne rat", ističe anonimni obavještajac.
Šolc je sve vrijeme znao?
Otuda, kako piše Herš, izjave poput one od 27. januara 2022. godine, kada je Viktorija Nuland, kao zamjenica državnog sekretara SAD za politička pitanja, izjavila da se projekat Sjevernog toka, koji je tada bio 99 odsto gotov, "neće nastaviti, na jedan ili drugi način".
Herš takođe podsjeća da je Bajden 7. februara na zajedničkoj konferenciji za medije sa Olafom Šolcom izjavio da će "okončati" Sjeverni tok ukoliko ruske trupe pređu ukrajinsku granicu, dok je Šolc dodao da su Vašington i Berlin "apsolutno saglasni" i da će preuzimati "iste korake koji će biti veoma teški za Rusiju".
"Neki članovi tima CIA su smatrali da je njemački lider tada — kao i sada — bio potpuno svjestan tajnih planova za uništenje gasovoda", piše Herš.
Kako navodi, ono što je tek nedavno saznao o cijelom planu jeste da je Bijela kuća rekla radnoj grupi CIA da neće biti momentalnog napada na Sjeverni tok 2, ali da grupa treba da organizuje postavljanje bombi i bude spremna da ih aktivira "na zahtjev" Bijele kuće, nakon što je sukob počeo.
"Tada smo mi" — mala radna grupa koja je, kako Herš navodi, radila u Oslu sa Kraljevskom norveškom mornaricom i specijalnim službama na projektu — "shvatili da napad na gasovode ipak nije faktor odvraćanja, jer je rat tekao, a mi nikada nismo dobili komandu", navodi anonimni obavještajac.
Pravi razlog sabotaže
Do trenutka kada je predsjednik SAD dao komandu da se raznese Sjeverni tok u septembru 2022. godine, radna grupa CIA je već bila raspuštena.
"Shvatili smo da uništavanje dva ruska gasovoda nije povezano sa ukrajinskim ratom, već je bio dio neokonzervativne političke agende (Bajdenove administracije) kako se Šolc i Njemačka pred nadolazeću zimu ne bi predomislili" i ipak priveli projekat gasovoda kraju, citira Herš svog sagovornika.
"Bijela kuća se bojala da će Putin pridobiti Njemačku, a onda i Poljsku", dodaje obavještajac.
Herš podsjeća da je nakon sabotaže Vašington implicitno okrivio Moskvu, dok je Salivan na brifingu za novinare obećao da će SAD sa svojim partnerima istražiti situaciju. Međutim, ističe čuveni novinar, ne postoje dokazi da je Bajden zapravo dao nalog američkoj obavještajnoj zajednici da stvar istraži.
"Bajdenova administracija je digla u vazduh gasovode, ali ta akcija nije imala mnogo veze sa pobjedom ili zaustavljanjem rata u Ukrajini. To je proizvod straha u Bijeloj kući da će se Njemačka pokolebati i uključiti protok ruskog gasa — i da će Njemačka, a potom i NATO, iz ekonomskih razloga, pasti pod uticaj Rusije i njenih obilnih i jeftinih prirodnih resursa. I tako je došlo do konačne bojazni: da će Amerika izgubiti svoj dugogodišnji primat u zapadnoj Еvropi", zaključuje Herš.
.webp)
