Ujedinjene nacije su u četvrtak priznale preimenovanje zemlje u Turkiye, u potezu koji je ministar spoljnih poslova Mevlet Čavušoglu rekao da će "povećati vrijednost brenda njihove zemlje".

"Glavni razlog zašto Turska mijenja ime jeste da se eliminiše povezanost sa pticom", rekao je Sinan Ulgen, predsjednik istanbulskog istraživačkog centra EDAM - "Ali, takođe, ovaj termin se koristi u kolokvijalnom jeziku da označi neuspjeh".

Za predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana, koji se kandiduje za reizbor sljedeće godine, novo ime na najbolji način izražava "kulturu, civilizaciju i vrijednosti turskog naroda".

Međunarodne organizacije sada imaju obavezu da koriste novi naziv, ali to se neće dogoditi preko noći kada je šira javnost u pitanju, rekao je Ulgen za CNN.

Ovo nije prvi put da nacija pokušava da promijeni ime, rekao je on. Sličan pokušaj načinjen je sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka za vrijeme premijera Turguta Ozala, ali nikada nije pridobio toliko pažnje.

Međutim, moguće je da se i politička motivacija krije iza promjene imena, posebno uzimajući u obzir da se Turci vraćaju na birališta sljedećeg juna usljed velike ekonomske krize.

"Ovo je još jedna strategija koju je turska vlada primijenila kako bi doprla do nacionalističkih glasača u ključnoj godini za tursku politiku", rekao je za CNN Frančesko Sikardi, viši programski menadžer u Evropskom istraživačkom centru "Karnega".

Tajming promjene imena je "ključan" za izbore sljedeće godine.

"Odluka o promjeni imena objavljena je prošlog decembra kada je predsjednik Erdoan zaostajao u svim istraživanjima javnog mnjenja i kada je zemlja bila u jednoj od najgorih ekonomskih kriza u posljednjih 20 godina", napominje on.

Erdoganova pozicija u anketama je značajno opala tokom godina. Ankete od kraja prošle godine pokazuju da je podrška vladajućoj stranci AK između 31 i 33 odsto, prema Rojtersu, što je pad sa 42,6 odsto koje su imali na parlamentarnim izborima 2018.

Ulgen je, međutim, rekao da je promjena imena više bila strategija rebrendiranja kako bi se poboljšao međunarodni ugled zemlje, a ne predizborni trik.

Spoljnotrgovinski deficit Turske porastao je u aprilu za 98,5 odsto na godišnjem nivou - na 6,11 milijardi dolara, prenio je Rojters, pozivajući se na Turski statistički institut.

Godišnja inflacija je prošlog mjeseca skočila na 73,5 odsto što je maksimum u posljednje 22 godine.

Analitičari kažu da u vrijeme krize predsjednik ima tendenciju da pribjegne populističkim potezima kako bi skrenuo pažnju sa problema "kod kuće". Ekonomska previranja, koja su već bila razlog za izlazak na ulice, bila su prava glavobolja za vladu.

"Novo ime će odvratiti domaću publiku od konkretnijih, hitnih problema i ponuditi predsjedniku Erdoanu još jedan argument za jaču, tradicionalniju Tursku", rekao je Sikardi.

U drugom, potencijalno populističkom potezu 2020. godine, Erdogan je izdao dekret o pretvaranju istorijskog vizantijskog muzeja Aja Sofija u Istanbulu, u džamiju, prenosi Euronews.

"U nedostatku konkretne politike za rješavanje ekonomskih i političkih problema zemlje, Erdoan traži spas u populističkoj politici identiteta", napisao je tada politički analitičar Seren Korkmaz - "On podstiče turski nacionalizam i islamizam i cilja na opozicione ličnosti".

Novo ime takođe ima simboličku vrijednost, pošto je usvojeno 1923. godine nakon što se nova nacija podigla iz pepela Prvog svjetskog rata. Njegovo usvajanje na globalnom nivou bi "zacementiralo Erdoanovo mjesto u turskoj istoriji pored oca osnivača republike Mustafe Kemala Ataturka", zaključio je Sikardi.