Divlje životinje u Kostariki, ohrabrene zatvaranjem ljudi u kuće zbog koronavirusa, izašle su iz šuma i močvara na tlo kojim su nekoć vladale, što je zabrinulo neke stanovnike i turiste u toj srednjoameričkoj zemlji.
U Tortugueru, selu s 1.700 stanovnika na sjeveru Kostarike, još uvijek kruži priča o dječaku kojeg je prije 14 godina veliki krokodil odvukao u mutnu vodu istoimene rijeke.
"Bila je to velika tragedija. Danima su ljudi iz sela i Crveni križ tražili njegovo tijelo, no nikada nije pronađeno", kaže lokalna prodavačica suvenira Sandra. "Užasno me strah krokodila i zmija kojih je ovdje puno, a tokom pandemije su se mogle vidjeti češće nego inače", dodaje za Hinu na svom štandu.
Tortugero se nalazi na močvarnom prostoru širokom oko 50 metara između smeđe rijeke Tortuguero i modrog Karipskog mora. Do tamošnjih nastambi poredanih u dva reda može se doći jedino čamcima, a vožnja do najbližeg većeg mjesta traje sat i pol.
Od nestanka dječaka ulazak u rijeku je strogo zabranjen
Godine 2007. je krokodil dug šest metara uhvatio za nogu lokalnog dječaka koji se kupao ondje uprkos učestalim upozorenjima da to ne radi te ga usmrtio. Od tada je strogo zabranjen ulazak u tamošnju rijeku kojom dnevno prolaze deseci čamaca s turistima. Tortuguero je od nekoć ribarskog sela, gdje su ljudi uglavnom lovili kornjače, postao turistički poznat zbog mogućnosti promatranja velikih kornjača koje izlaze noću iz Karipskog mora na plažu pa ostavljaju i zakopavaju jaja u pijesku, a zatim se vraćaju u more.
Na pješčanim sprudovima Kanala, kako lokalni ljudi zovu vijugavu rijeku Tortuguero, krokodili se sunčaju otvorenih usta regulirajući tjelesnu temperaturu. Jedan od njih ulazi u vodu nakon što se približio čamac te se udaljava. Na drugom mjestu krokodil dug šest metara i težak pola tone se okreće, pa repom udara po vlažnom tlu, poprskavši blatom posadu čamca koja se približila na svega tri metra.
"To je opasna životinja koja samo brani svoje stanište", napominje Iván Sandoval, biolog i istraživač sa Universidad Nacional de Costa Rica. Kaže kako nije bilo slučajeva napada krokodila na ljude izvan vode, već samo u njoj. Od 1990. godine krokodili su ubili 14 osoba u Kostariki, a broj ukupno povrijeđenih nije utvrđen. "Nemamo podataka da su krokodili nekoga napali izvan svog staništa", dodaje Sandoval.
Ljudi gotovo istrijebili krokodile, ali zbog novog zakona sad ih je puno više
Ljudi su ilegalnim lovom tokom 20. vijeka gotovo istrijebili krokodile iz Kostarike, no onda je u zemlji uveden zakon koji ih štiti. Nakon toga je tokom posljednjih 25 godina njihov broj drastično porastao.
Ali istovremeno je u tamošnjim područjima porastao i broj stanovnika, koji šire poljoprivredno područje i razvijaju turističke aktivnosti.
"Zbog toga se povećao broj susreta ljudi i krokodila te njihovih sukoba za teritorij", objašnjava Sandoval.
U nekim dijelovima Kostarike turističke agencije organiziraju spektakl za posjetioce koji u nevjerici gledaju kako zabavljači hrane krokodile stojeći pored njih. Biolozi poput Sandovala upozoravaju kako takav oblik zabave mijenja ponašanje krokodila te povećava šanse za njihove napade u budućnosti.
"Krokodil tako počinje povezivati ljudsko prisustvo s hranom pa se granica između krokodila i ljudi smanjuje", ističe ovaj biolog. "Krokodil, kada zatim primijeti osobu koja vadi fotoaparat na obali rijeke, da bi fotografisala prirodu, može pomisliti kako mu dolazi dati hranu pa brzo izjuri na nju", dodaje.
Godine 2017. je advokatska kancelarija Energy Law Firm (ELF), specijalizovana za teme zaštite okoline, pokrenula sudski postupak u cilju zabrane takve turističke atrakcije kako bi se izbjegle nesreće oko rijeke Tárcoles ispod čijeg mosta se nalaze deseci krokodila dok ih turisti posmatraju.
