Kostarika, zemlja koja je dugo važila za sinonim za opušteni ekološki turizam, bori se sa porastom nasilja koji je toliko upečatljiv da se njena vlada sad ugleda na obližnji Salvador, koji je preduzeo drakonske korake da se pozabavi problemima kriminala.
Kostarika je dugo važila za pravi raj na zemlji: država je bogata različitim vrstama životinja i biljaka, ima razvijenu ekološku svijest, a nivo kriminala joj je bio prilično nizak, naročito u poređenju sa mnogo nasilnijim susjedima.
U nastojanju da smanji stopu ubistava koja je porasla za 40 odsto samo u prošloj godini, predsjednik Kostarike Rodrigo Čaves je uveo oštre nove zakone za borbu protiv kriminala, nazvavši Salvador "referentnom" tačkom.
"Čaves planira obračun... On je tvrdolinijaš koji se zalaže za korekciju kursa", rekao je za "Rojters" Kris Dalbi, direktor istraživačkog centra "Vorld of Krajm".
Prema njegovim riječima, razgovori o politici "mano dura" (čvrsta ruka) napreduju.
Čavesove ideje uključuju povećanje zatvorskih kazni za maloljetnike na maksimalnih 50 godina kolike su i kazne za odrasle, omogućavanje ekstradicije i proširenje upotrebe preventivnog pritvora, što olakšava držanje osumnjičenih uz ograničene dokaze.
"Vanredna vremena zahtijevaju vanredne mjere", rekao je Čaves dok je predstavljao svoj plan nacionalne bezbjednosti u novembru.
Kostarika je jedna od sve većeg broja latinoameričkih zemalja koje nastoje da se izbore sa širenjem aktivnosti narko kartela oponašajući sveobuhvatni obračun salvadorskog predsjednika Najiba Bukelea sa kriminalcima.
Bukeleova suspenzija ustavnih prava, koja između ostalog omogućava policiji da neograničeno zadržava osumnjičene članove bandi bez prava na advokata, izazvala je oštru osudu aktivista za ljudska prava, navodi "Rojters".
Ali su Bukeleovi potezi imali značajan uticaj na kriminal i popularni su u zemlji, pa se sad Bukele nalazi na ivici istorijskog reizbora sljedećeg mjeseca.
I postao je svjetionik za regionalne političare koji se bore protiv bandi, od Čilea do Еkvadora. Dok Čaves insistira da ne želi da postane baš kao Bukele, njegov plan je i dalje radikalna promjena za Kostariku, koja je tradicionalno imala blaži pristup prevenciji kriminala.
Mnogi u Kongresu koje kontroliše opozicija i dalje se javno drže tog pristupa, ali čak i tamo, šaputanja o podršci oštrijoj politici rastu, podstaknuta strahovima za turistički sektor zemlje vrijedan dvije milijarde dolara.
"(Bukeleov) rad na razbijanju organizovanog kriminala bio je odličan i vrijedan analize da bi se ponovio u Kostariki", rekao je David Segura, poslanik opozicione konzervativne stranke Nova republika u nedavnoj objavi na društvenim mrežama.
U Kostariki je stopa ubistava skočila na 17,2 na 100.000 ljudi u 2023. sa 11,7 u 2018. Za razliku od Salvadora, stopa je pala na 2,4 nakon što je bila najviša na svijetu manje od jedne decenije ranije.
Bukele je izabran za omiljenog političkog lidera Kostarikanaca u oktobarskom istraživanju istraživačke firme Indis.
U međuvremenu, Čavesov rejting u anketi je pao za skoro 30 procentnih poena od njegovog izbora u maju 2022.
Sukob bandi i pandemija
Analitičari kažu da je porast ubistava u Kostariki izazvan sukobom bandi među trgovcima kokainom. Regrutaciji bandi je pomoglo rastuće socijalno nezadovoljstvo i nezaposlenost tokom pandemije kovida.
Politička trvenja sa susjednim Nikaragvom i Hondurasom takođe su ometala regionalnu bezbjednosnu saradnju, za koju analitičari kažu da je dovela do naglog pada zapljene kokaina u Kostariki.
Tradicionalno lagano postupanje Kostarike sa osumnjičenima - kojima se često jednostavno daju mjere predostrožnosti umjesto hapšenja - takođe je podstaklo problem, kaže Horhe Tores, šef obezbjeđenja Čavesa.
"Kako se snažan 17-godišnji dječak koji je ubio građanina iz AK-47 može tretirati kao osmogodišnji dječak koji je ukrao slatkiše?", rekao je Čaves u oktobru, tvrdeći da kriminalne grupe regrutuju maloljetne osobe upravo zato što često prolaze bez kazne.
Za sada je Čavesov prijedlog zakona o "mano dura" zaglavljen u Kongresu, a opozicioni kritičari ga nazivaju antikostarikanskim i autoritarnim.
"Živimo u demokratiji. Mi nismo Salvador ili bilo koja od onih zemalja koje krše prava pojedinca", rekla je Glorija Navas, poslanica Nove Republike koja je na čelu kongresnog komiteta za bezbjednost i trgovinu drogom.
Čavesu je potrebna podrška najmanje 29 od 57 poslanika za većinu prijedloga, a njegova stranka trenutno ima samo devet mjesta. Ali on je ranije mogao da donese zakon uz podršku drugih konzervativnih frakcija.
Čavesov drugi izazov je to što je Kostarika manje navikla na gonjenje narko bandi od svojih susjeda, pošto je ukinula svoju vojsku prije više od 70 godina da bi dala prioritet progresivnoj politici blagostanja, piše "Rojters".
Zagovornici pristupa blagostanja na prvom mjestu kažu da je to kroz istoriju pomoglo da se Kostarika zaštiti od nasilja koje je dugo preovlađivalo u većem dijelu Centralne Amerike, i da bi veća potrošnja na socijalnu pomoć mogla ponovo da to postigne.
Laura Činčila, predsjednica od 2010. do 2014. godine, rekla je da je uspješno obuzdala nasilje sprečavajući siromašne da se odaju zločinu.
"Mislim da ne moramo da pribjegavamo militarizovanim modelima drugih zemalja. Ako smo to radili (na miran način) cijelog života, trebalo bi da budemo u mogućnosti da to uradimo sada", rekla je ona za "Rojters".
Drugi u Kongresu misle da Čavesov plan ne ide dovoljno daleko.
Opozicioni konzervativni poslanik Lesli Bohorhes nedavno je podržao ideju o oštrim zatvorima u Salvadorskom stilu, dok je šef pravosuđa Rendal Zunjiga izložio razloge za veći broj pritvora.
Serhio Araja, politikolog u Konrad Adenauer fondaciji, konzervativnom trustu mozgova, rekao je da su takvi oštriji pristupi na putu da postanu popularniji među Kostarikancima umornim od kriminala u narednim mjesecima i godinama, prenosi "Mondo".
