Kina planira da u geostacionarnu orbitu oko Zemlje lansira čitavu flotu solarnih panela koja će zajedno činiti mrežu dugu više od kilometra i koja će kontinuirano slati energiju u obliku koncentrisanih zraka na Zemlju.

Kina želi da do 2060. godine postane neutralna zemlja po pitanju ugljenika, a da bi to postigla mora pronaći način kako da maksimalno iskoristi obnovljive izvore energije.

Jedan od takvih izvora biće mreža solarnih panela u geostacionarnoj orbiti oko Zemlje na visini od 36.800 kilometara.

Mreža solarnih panela moći će da sakuplja Sunčevu energiju, jer ih ni u jednom trenutku neće zaklanjati Zemljina sjena.

Kinezi planiraju da mrežu puste u pogon već 2035. godine, a ona bi trebala dostići maksimalan potencijal do 2050. godine.

Mreža solarnih panela moći će da na Zemlju šalje električnu energiju koja bi količinom odgovarala onoj proizvedenoj u trenutno najvećoj kineskoj nuklearnoj elektrani.

Kinezi su već spremni i za testiranje nove svemirske solarne stanice "Bišhan" krajem ove godine, a nadaju se da će do 2030. godine u svemiru imati funkcionalnu megavatnu solarnu elektranu.

Koliko će solarna mreža koštati Kineze za sada nije poznato, ali megavat je tek početna snaga, a pravi cilj je slanje gigavata energije iz te mreže nazad na Zemlju, odnosno u Kinu.

Testiranja se provode u kineskom gradu Čonging na jugoistoku zemlje, koji je poznat po konstantnoj magli.

Ipak, tamo će do kraja godine biti izgrađeno postrojenje koje bi trebalo primati energiju koju će buduća satelitska mreža slati iz svemira.

Prema planu, prvi sateliti koji će biti lansirani u geostacionarnu orbitu slaće usko fokusirane energetsku zrake upravo prema tom postrojenju, a ona će se moći probiti kroz oblak magle i dostići samo to postrojenje.

Posebno je značajno to što će solarna mreža moći da proizvodi energiju bez prekida, dan i noć.

Kineski stručnjaci će, kako prenose naučni portali, prenos energije iz solarne mreže na Zemlju raditi na najboljem dizajnu, uključujući korištenje postojećih eksperimenata za prenos energije na velike daljine.

Naučnici koji rade na projektu prvo će početi sa slanjem signala iz balona prema postrojenju, navodi se u listu "Dejli mejl".

Oni se nadaju da će uspjeti da pošalju "vazdušni brod" na visinu od 24 kilometra u stratosferu te da tamo prikupljenu solarnu energiju šalju u postrojenje jednom kad ono bude dovršeno.

Samo postrojenje za prijem energije Čongingu biće okruženo bezbjednosnom zonom površine veće od 100.000 metara kvadratnih, za slučaj da ga zraka promaši.

Postoji još jedan rizik - ako postrojenje dostigne ciljani gigavat snage područje od gotovo pet kilometara oko postrojenja neće biti pogodno za život ljudi.