Dječak koji je po svemu sudeći pripadao bogatoj porodici, sahranjen je sa 49 dragocjenih amajlija za "vitalnost u zagrobnom životu".

Dr Sahara Salim, profesorka radiologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Kairu, koja je bila na čelu ovog ispitivanja, objašnjava da su neke amajlije bile izrađene od dragocjenih materijala.

"Mnoge su bile izrađene od zlata, a pojedine od poludragog kamenja, pečene gline ili fajansa, takođe jedne vrste pečene gline. Njihova svrha je bila da zaštite telo i da mu daju vitalnost u zagrobnom životu", objašnjava profesorka Salim, piše "Guardian".

Mumija koju su istraživači nazvali "Zlatni dječak" prvi put je otkrivena 1916. godine na groblju koje se koristilo od 332. prije nove ere do 30. prije nove ere u Nag el Hasaju u južnom Egiptu.

Do nedavno je ovaj artefakt stajao neistražen u podrumu egipatskog muzeja u Kairu.

Profesorka Salim i njen tim koristili su kompjuterizovano tomografsko skeniranje (CT) kako bi bez opasnosti od oštećenja ispitali šta se nalazi ispod zavoja mumije. 

Posmrtni ostaci "Zlatnog dječaka" su bili smješteni u dva kovčega.

Spoljašnji je bio jednostavan i na sebi je imao ispis na grčkom, dok je unutrašnji drveni sarkofag bio bogato ukrašen i imao pozlaćeno lice.

Među amajlijama koje su pronađene zahvaljuujući skeniranju, bio je i zlatni jezik u ustima i zlatni skarabej u srcu dječaka, za koje su drevni Egipćani vjerovali da pomažu mrtvima na putovanju u zagrobni život.

Pronađeni su i Horusovo oko, amulet horizonta, placenta, Izidin čvor i druge amajlije.

Istaživači procjenjuju na osnovu karakteristika kostiju i zuba da je dječak imao između 14 i 15 godina. Takođe, saznali su da nije bio obrezan, što je bila rijetkost u Egiptu tog vremena budući da su prema običajima dječaci bili obrezivani prije 13. godine.

To otvara mogućnost da je "Zlatni dječak" možda bio stranac.

"Mogao je biti Nubijac, Grk, Persijanac, bilo gdje iz Male Azije gdje muškarci nisu obrezivani. Ono što sa sigurnošću možemo reći je da vjerovatno nije bio Jevrej", rekla je za "Guardian" profesorka Salima Ikram sa Američkog univerziteta u Kairu, prenosi "Euronews.rs".