Istovremeno, u odvojenoj aukciji iste aukcijske kuće prodat je i pink iMac računar (boja jagode zvanično) na kojem je kreiran Wikipedia sajt, ali za mnogo manje novca - 187.500 dolara.

S pravom mnogi postavljaju pitanje - kako to da nešto neopipljivo i mnogima neshvatljivo, kao što je NFT, može biti prodato za toliko više novca od nečeg što je stvarno, na čemu je kreirana gotovo istorijska web strana i nešto što fizički - postoji zaista.

"Mogu samo da vam kažem da je NFT sfera vrlo dinamična i da privlači izuzetno veliko interesovanje različitih vrsta korisnika", objasnio je za Quartz portal Piter Klarnet iz aukcijske kuće Kristis, koja postoji već 255 godina.

Piter objašnjava da je aukcija privukla veliki broj kolekcionara knjiga i modernih umetnina u NFT formatu. "Vrlo polarizovana grupa zainteresovanih ljudi. Neke od klijenata znamo od ranije, ali većina nam je potpuno strana. I dalje se sjećamo nevjerovatne aukcije u kojoj je običnaJPEG slika prodata za nevjerovatnih 69 miliona dolara", rekao je Klarnet.

Za određenu grupu korisnika tj. klijenata Kristis kuće Wikipedia NFT je nostalgično parče istorije, koje je zaista uticalo na to kako današnji internet izgleda i na njegovu demokratizaciju.

Osnivač Wikipedia sajta, Džimi Vejls, kaže da je želio da pokaže ljudima kako je to nekad izgledalo pokretati sajt, ali i da onima koji to žele ponudi da posjeduju prve Wikipedia korake. "Kakvu zajednicu će ovo privuci? Hoće li to preplaviti internet trolovi? Šta ako su ljudi potpuno nezainteresovani i niko ne učestvuje? Da li će ovo uopšte uspjeti? Sva ta pitanja su mi bila na umu tog jutra", prisjeća se osnivač Wikipedia sajta opisujući NFT prodaju vrlo dinamičnom i neizvjesnom.

Džimi je 15. januara 2001. godine, da Wikipedia postoji već više od dvije decenije, na prodatom iMac G3 (jagodica) računaru pokrenuo otvorenu Wikipedia enciklopediju pomoću Perl softvera, a napisao je “Zdravo, svijete!“ i ispisao istoriju…