Rad kvantnih računara zasniva se na zakonima kvantne fizike i fenomenu u fizici poznatom kao superpozicija. 

Trenutno se izdvajaju četiri sistema rada.

"Prvi su joni, to su atomi sa nabojem. Oni mogu lako da se uhvate i laserima da se manipuliraju. Drugi sistem su superprovodnici, treća metoda su neutralni atomi, koje smo mi ovdje razvili na Harvardu i MIT-u. I onda jedan drugi prilaz je da se računa samo sa svjetlošću, sa fotonima",  objašnjava prof. dr Vladan Vuletić, atomski fizičar, MIT.

U Srbiji se prate svjetski trendovi u oblasti kvantne informatike ali, samo na teorijskom nivou.

"Teorijski mi već držimo korak sa svjetskim trendovima i na Fizičkom fakultetu i na našim institutima i na Elektrotehničkom fakultetu dugi niz godina na teorijskom novu pratimo kvantnu informatiku.Što se tiče proizvodnje hardvera mislim da smo tu daleko",  navodi prof. dr Vladimir Arsoski, Elektrotehnički fakultet u Beogradu.

U ovom trenutku naučnici tragaju za načinom kojim bi odredili pomoću kojeg od četiri poznata sistema može da se kontroliše najviše kvantnih bitova i kako zaštititi kvantnu informaciju od nestajanja.

"Mislim da ćemo na sljedećih godinu dana ili dvije vidjeti prvi eksperiment koji pokazuje da možemo da zaštitimo kvantnu informaciju zauvjek, iako stalno postoji dekoherencija koja stalno pokušava da uništi tu informaciju", kaže Vladan Vuletić.

Široka primjena kvantnih računara bi, zahvaljujući paralelnoj obradi informacija, izračunavala za par sati ono za šta je običnom računaru potrebno i milijardu godina.