Napad počinje slanjem imejla za koji se tvrdi da stiže od strane "Facebook tima", u kojem se potencijalna žrva upozorava da bi njen korisnički nalog mogao bio blokiran a Facebook stranica uklonjena zbog stalnog objavljivanja sadržaja koji je prijavljivan zbog kršenja prava drugog korisnika.

Žrtva se poziva da uloži žalbu tako što će kliknuti na link u imejlu, za koji istraživači kažu da vodi do objave na Facebooku, u okviru koje postoji još jedan link koji korisnika usmjerava na drugi veb sajt gdje može da podnese "žalbu".

Kao dio tog lažnog procesa, od korisnika se traži da pruži osjetljive informacije, uključujući svoje ime i imejl adresu.

Prije slanja obrasca, od korisnika se takođe traži da unese svoju lozinku za Facebook nalog.

Sve ove informacije se šalju napadaču, koji ih može koristiti da se prijavi na Facebook nalog žrtve, prikupi informacije sa njenog naloga i čak da ga zaključa.

Ako žrtva koristi istu imejl adresu i lozinku za druge veb sajtove i aplikacije, napadač može pristupiti i njima.

Jedan od razloga zašto su fišing napadi uspješni je taj što kod žrtava ostavljaju utisak hitnosti.

"Ovo je često dovoljno da ubijedi primaoce da daju svoje lične podatke, posebno ako koriste svoj Facebook nalog u poslovne svrhe", kažu istraživači.

Ono zbog čega je ova konkretna fišing kampanja bila interesantna istraživačima je to što je povezana sa objavom na Facebooku i što je u objavi link ka fišing sajtu, koji izgleda kao obrazac za podnošenje žalbe.

Međutim, iako imejl i fišing domen na prvi pogled mogu izgledati legitimno, bilo je detalja koji su mogli ukazati da nešto možda nije u redu.

Na primjer, imejl zaista izgleda kao da je Facebookov, ali imejl adresa pošiljaoca uopšte nije povezana sa Facebookom.

Ako se pokuša da se odgovori pošiljaocu, poruka odlazi na Gmail adresu.

Imejl je osmišljen tako da uplaši žrtvu da će izgubiti nalog. Malo je vjerovatno da bi internet servis kao što je Facebook poslao ovakav imejl, ali ako dobijete takvu poruku i ako vas to zabrine, nemojte kliknuti na link u poruci.

Umjesto toga, prijavite se na nalog direktno na veb sajtu. Ako nešto nije u redu sa vašim nalogom, moći ćete da saznate tamo, bez davanja lozinke sajber kriminalcima.

Facebookov centar za pomoć navodi da svako ko misli da mu je nalog kompromitovan na ovakav način, trebalo bi to da prijavi.

 Korisnik bi trebalo da promijeni lozinku i u podešavanjima bezbijednosti,kao i da se odjavi sa svih uređaja koje ne prepoznaje.

Takođe se preporučuje da korisnici uključe višefaktorsku autentifikaciju.

Google je na upozorenje Abnormal Sercurityja reagovao, tako da je Gmail nalog koji se koristio u ovoj kampanji sada je uklonjen.

(b92)