Dvadeset stočarskih kompanija za proizvodnju mlijeka i mliječnih prerađevina odgovorno je za veće emisije gasova sa efektom staklene bašte nego jedna NJemačka, Britanija ili Francuska - i za to dobijaju milijarde dolara finansijske podrške, navodi se u novom izvještaju aktivista za zaštitu životne sredine, piše "Gardijan".
Uzgoj stoke značajno doprinosi emisiji ugljenika, pri čemu stočarstvo, odnosno uzgoj životinja, čini 14,5 odsto svjetskih emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Prema naučnim istraživanjima, bogatim zemljama potrebno je ogromno smanjenje potrošnje mesa i mliječnih proizvoda da bi se izborile sa klimatskom krizom.
Između 2015. i 2020. godine globalne kompanije proizvođači mesa i mliječnih proizvoda primile su više od 478 milijardi dolara podrške od 2.500 investicionih firmi, banaka, penzionih fondova, većinom lociranih u Sjevernoj Americi ili Evropi.
Uz taj nivo finansijske podrške, procjenjuje se da bi proizvodnja mesa mogla da se poveća za dodatnih 40 miliona tona do 2029. godine, na 366 miliona tona mesa godišnje.
Najveći proizvođači su i dalje Kina, Brazil, SAD i članice EU. Do 2029. godine ove zemlje bi mogle i dalje proizvoditi 60 odsto svjetske proizvodnje mesa.
U cijelom svetu, kaže se u izveštaju, tri četvrtine poljoprivrednog zemljišta koristi se za uzgoj životinja ili usjeve za njihovu ishranu.
"Samo u Brazilu 175 miliona hektara je posvećeno uzgoju stoke", zemljištu koje je približno jednako "cjelokupnoj poljoprivrednoj površini EU".
Izvještaj, takođe, ukazuje na tekuću konsolidaciju u sektoru mesa i mlijeka, pri čemu najveće kompanije kupuju manje i smanjuju konkurenciju. Na taj način se istiskuju održiviji modeli proizvodnje hrane.
"Da bi se držao korak sa ovim nivoom proizvodnje životinjskih proteina, industrijski uzgoj životinja je u porastu i stalno gura održive modele s tržišta", kaže se u izvještaju.
Nedavno interesovanje kompanija za alternative i zamjene za meso još ne predstavljaju rješenje, kaže se u izvještaju grupe "Prijatelji Zemlje".
"Sve je to zarad profita i ne bavi se zaista temeljnim pitanjima koja vidimo u sadašnjem prehrambenom sistemu usmjerenom na životinjske proteine, što ima poguban uticaj na klimu, biodiverzitet i zapravo šteti ljudima širom svijeta", rekla je Stanka Bečeva, aktivista za hranu i poljoprivredu pri grupi "Prijatelji Zemlje".
Ona je rekla da je u suština u tome da se mora smanjivati broj životinja koje se koriste za hranu na planeti i podsticati različite modele potrošnje.
Takođe, potrebna je i veća regulativa u industriji mesa, rekla je ona, "kako bi se osiguralo da kompanije plaćaju za štetu koju su nanijele u čitavom lancu snabdijevanja i da minimiziraju dalju štetu".
Što se tiče ulaganja, Bečeva je rekla da privatne banke i investitori, kao i razvojne banke, poput Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj /EBRD/, moraju prestati da finansiraju velike, projekte intenzivne proizvodnje životinjskih proteina.
