- Handke je naš sabrat i mi ga smatramo srpskim pjesnikom, a on je to postao u najtežim vremenima za srpski narod kada se to malo ko usudio - rekao je jedan od učesnika programa, akademik Matija Bećković.

Handke je, prema njegovim riječima, sebe najviše ovjenčao svojim putovanjima po Kosovu, po Velikoj Hoči.

- Kazao je da je srpski narod na Kosovu najusamljeniji narod u Evropi - dodao je Bećković.

Predsjednik Matice srpske Dragan Stanić rekao je da je poezija danas ugrožena kao i ranije, jer je manje čitana od drugih žanrova, ali da je zato njen efekat intenzivniji.

- Ko otkrije poeziju, taj više ne može da izmakne njenoj magiji. Mi smo ovde u Matici svojevremeno krenuli upravo tražeći najstabilnije pjesničke veličine, sa Matijom Bećkovićem i počeli sistematično da obilježavamo taj dan. Prvi je program bio posvećen Matiji, a evo ove godine Peteru Hadkeu - rekao je Stanić.

Handke je, kako kaže Stanić, žanrovski mnogo manje realizovan u poeziji, ali je njegovo cjelokupno izražavanje apsolutno pjesničko.

- Nama je Handke značajan i zobg toga što je došao do istine koja se tiče i nas i našeg opstanka - istakao je Stanić.

Svoju pjesmu posvećenu austrijskom nobelovcu pročitao je i Đorđo Sladoje, pjesnik koji je, kaže, Handkea upoznao na Međunarodnom proza festu.

- Najvažnije je za nas da je u strašnim i ključnim trenucima stao na stranu srpskog naroda i za to platio visoku cijenu, možda veću od naših intelektualaca koji su to posmatrali ravnodušno - rekao je Sladoje.

Kada sam pisao pjesmu razmišljao sam kako bih mogao malo da mu se odužim i zamislio sam ga kao našeg zatočnika koji ide na megdan umjesto iznemoglog oca, ispričao je Sladoje i opisao Handkea kao "našeg zatočnika koji nas predstavlja i brani".

U programu su učestvovali i Radomir Andrić, Veroljub Vukašinović, Ivan Negrišorac, Blagoje Baković i Miroslav Aleksić. Program je vodila i čitala stihove Isidora Popović.