Ćurić je otvarajući izložbu rekao da je Matija Ban, rođeni Dubrovčanin i ugledni Beograđanin, da je njegov život i djelo bio veliki izazov za autore izložbe - Svetlanu Mitrović iz Etnografskog muzeja i Peđu Milojevića iz Tangram centra iz Beograda, na koji su oni uspješno odgovorili i podarili ovakav kulturni čin, vrijedan svakog poštovanja.

On je podsjetio da je Matija Ban u Carigradu završio najviše škole i predavao istoriju, geografiju i francuski jezik, te da je na poziv kneza Srbije Aleksandra Karađorđevića, stigao u Beograd 1844. godine.

"Uskoro, osjećajući se kao svoj na svome, odriče se austrijskog podanstva i uzima srpsko državljanstvo. Predaje na Liceju u Beogradu, a knez ga je angažovao za ličnog vaspitača njegovih kćerki, Poleksije i Kleopatre. Harizmatičan, obrazovan i gospodskih manira, ubrzo izaziva pažnju i zadobija povjerenje tadašnje kulturne i vladajuće elite", naveo je Ćurić.

On je podsjetio na književni rad Matije Bana, navodeći da je iza njega ostalo bogat opus, te da je zdušno podržao jezičku reformu Vuka Stefanovića Karadžića.

"Ovu izložbu, koju nam priređuju Svetlana Mitrović i Peđa Milojević, doživljavamo kao svojevrstan omaž Matiji Banu, ali i kao putokaz mnogima da se lakše odlučuju na osvjetljavanje naše dalje i bliže istorije i onih koji su je stvarali, radi nas i generacija koje dolaze", istakao je Ćurić.

Јedan od autora izložbe Peđa Milojević rekao je novinarima da je Matija Ban renesansa ličnost, te istakao njegov značaj u diplomatiji, književnosti, pozorištu, ali i u vaspitanju dvora kneza Aleksandra Karađorđevića.

"Mnogi ne znaju da je on začetnik ideje da se podigne Hram Svetog Save. Sva politička, diplomatska, umjetnička elita dolazila je u Gospodsku, današnju Brankovu ulicu, koja je bila neka vrsta žile kucavice, kao što je danas Knez Mihailova", rekao je Milojević.

Autori izložbe su Peđa Milojević i Svetlana Mitrović, a priredila je Turistička organizacija Čukarica, u saradnji sa Centrom za multimedijalnu umjetnost i komunikaciju Tangram i Arhivom Srbije.

Dokumenta koja čine ovu izložbu su upis u Matičnu knjigu rođenih, pisma, izvještaji, ukazi, pozorišni plakati, knjige, reprodukcije ulja na platnu, fotografije i slično.

Izložba će biti dostupna posjetiocima onlajn, a u skladu sa mjerama Republičkog štaba, kada ponovo bude dozvoljena posjeta ustanovama kulture, izložba će biti dostupna i uživo u Galeriji muzeja.

Ovom izložbom zatvorena je tradicionalna manifestacija Dučićev dan, posvećena velikom srpskom pjesniku Јovanu Dučiću.