Dokazima o stradanju samo jedne porodice na području Like u ustaškim logorima, koje je poslao uredništvu "Los Anđeles tajmsa", Goran ne vjeruje da će nešto postići, ali je istakao kako nije mogao da ostane ravnodušan na još jedan pokušaj prekrajanja istorije.

"Vjerovatno je to završilo na kompjuteru u smeću, ali ja sam jednostavno kao čovjek osjetio da zarad svojih predaka moram to da uradim", rekao je Suša za RTS.

Goran je unuk Danila i Sare Suše, koji su 1941. godine sa četiri sina prebjegli iz Like u Srbiju da bi spasili živu glavu.

Njihova svjedočenja o stradanjima u Ličkom Gračacu dopunio je i originalnim dokumentima u knjizi koju je prije šest godina objavio sa stricem.

"Istine radi, ovaj spisak nije uperen protiv hrvatskog naroda i države Hrvatske, ali ako ne budemo govorili istinu, opet ćemo biti u nekom narednom periodu gubitnici. Na ovom spisku iz 2009. godine je 297 iz familije Suša iz sela Štikada, a iz nekih drugih mjesta gdje su Suše živjele", rekao je Goran.

Na zvaničnom sajtu Spomen područja Јasenovac danas su samo dva člana familije Suša, a na sajtu organizacije "Jasenovac Research Institute", na slovo "S", više nema nijedne žrtve.

"Spiska više nema, dobijete samo eror (greška), e sada da li su spiskovi pohranjeni, pretpostavljam da jesu", smatra Suša.

Film "Dara iz Јasenovca", autora Predraga Antonijevića i scenariste Nataše Drakulić, kroz sudbinu srpske djevojčice Dare prati stradanje Srba, Јevreja i Roma u zloglasnom logoru Јasenovac.

Film je bio kandidovan i za nagradu "Oskar", ali nakon tvrdnje kritičara Džeja Vajsberga u magazinu "Varajeti" da je film "neprikriven primjer srpske nacionalističke propagande" i recenzije u "Los Anđeles tajmsu" u kojoj se tvrdi da su u Јasenovcu stradali samo Јevreji i da nije postojao logor za djecu, Američka akademija filmske umjetnosti i nauke nije ga uvrstila na užu listu od 15 filmova.