Urednik u Odjeljenju dokumentarne produkcije Hrvatske televizije Leon Rizmaul izrazio je zadovoljstvo publikom i njihovom reakcijom. 

Rizmaul je naglasio da je tematika u filmu teška jer se život odvija u malom mjestu i nesređenim odnosima u porodici u kojoj se dogodio zločin. 

"Za film je zaslužan režiser Bežinović, koji je za dugometražni film osvojio "Zlatnu arenu" u Puli", rekao je novinarima Rizmaul. 

On je dodao da je Hrvatska televizija, u saradnji sa Ministarstvom pravosuđa, snimila serijal od četiri epizode ovog filma. 

Rizmaul je naveo da je "Kratki porodični film" priča o baki Marici, koja živi u malom selu pokraj Đakova sa sinom i snahom, koju je napala nožem zbog porodičnih razmirica i tako završila u zatvoru. 

"Sad je na slobodi. Došli smo u njen dom da pogledamo kako se odvija rehabilitacija i napravili priču", rekao je Rizmaul. 

Jelena Mila, koja je glumica, režiser i direktor Festivala "Banef" u Švedskoj, istakla je da njen film "Čelične ratnice" govori o ženama dobrovoljcima u Prvom svjetskom ratu i, uopšte, u ratovima na Balkanu. 

"Bavila sam se ženama kao što su Milunka Savić, Vasilija Vukotić, Sofija Ivanovic i druge, ne da bih prikazala jednu ratnicu, nego vojsku žena koje su se nalazile u svim jedinicama, koje su došle kao oslobodioci prije 100 godina, i iz Zvornika", ukazala je Mila. 

Ona je naglasila da je priča o ženama zanimljiva jer, ako su rat počeli i završili muškarci, vrlo je zanimljivo vidjeti zašto su žene uzele oružje. 

"Vrlo je zanimljivo baviti se tim ženama, zato što to malo ko radi, a imale su svoje razloge zbog kojih su krenule u rat, i to u prve borbene linije sa oružjem", napomenula je Mila. 

Režiser iz Podgorice Radoslav Stanišić naveo je da je njegov dokumentarni "Neprilagođeni filmski grof" film sa elementima igrane strukture o čuvenom profesoru, scenaristi, reditelju i jednom od najznačajnijih profesora beogradskog Fakulteta dramskih umjetnosti Milu Đukanoviću. 

"Milo Đukanović je pripadao plejadi jugoslovenskih umjetnika koji su ostavili trag kako u crnogorskoj, tako i jugoslovenskoj kinematografiji", istakao je Stanišić, dodavši da on u crnogorskoj kinematografiji predstavlja jedan od ugaonih kamena temeljaca, uz Ratka Đurovića i Velimira Velju Stojanovića. 

On je objasnio da se film zove "Neprilagođeni filmski grof" zbog Đukanovićevog boemskog načina života. 

"Za njega je čuveni filmki režiser Saša Petrović znao da kaže da je najtalentovaniji u Jugoslaviji i da je prava šteta što radi sam protiv sebe, misleći pri tom na kocku", kaže Stanišić. 

"Moja ideja i želja bila je da dam doprinos kao režiser, da ispričam priču o Milu, imajući u vidu da je i crnogorsko i jugoslovensko društvo najmoćnije u verbalnom momentu", naglasio je Stanišić. 

Govoreći o Festivalu "Prvi kadar", on je rekao da festivali postoje kako bi se neki ljudi ponovo sreli, a novi upoznali, te da filmadžije žive za tih desetak sekundi aplauza. 

Umjetnički selektor i direktor "Prvog kadra" Aleksandra Mitrić Štifanić izrazila je zadovoljstvo trajanjem Festivala. 

"Odlični su utisci i u okviru Festivala nastojimo da edukujemo publiku kako da razmišlja kritički, te da bude spremna da gleda umjetničke dokumentarne i kratke igrane filmove", rekla je Štifanićeva. 

Ona je podsjetila da se Festival, koji je počeo u ponedjeljak, 12. novembra, završava sutra, dodjelom nagrada i projekcijom nagrađenih filmova.