Književnik Ranko Pavlović kaže da je čovjeku, kad se osjeća usamljenim, najbolje da se druži sa knjigom, a najbolje je da su to Ćopićeve knjige. 

"Najbolje je družiti se sa njegovim junacima koji su često stvarniji od ljudi koje srećemo. Zato je zadovoljstvo doći u Ćopićev zavičaj i osjetiti kako su nastajali njegovi junaci", rekao je Pavlović. 

On kaže da ovdašnji pejzaži pokazuju da je Ćopić, sve što je vidio i doživio, unio u svoje djelo koje je zbog toga posebno vrijedno, jer je u lokalno uneseno univerzalno. 

Prema njegovim riječima, Ćopić je danas popularan onoliko koliko ga obrazovni sistem približava, a to nije dovoljno. 

"Ipak, mislim da nema djeteta koje ne zna bar jedno Ćopićevo djelo. Vrijeme je da se u obrazovni sistem uvede zbrika priča `Bašta sljezove boje`", rekao je Pavlović. 

Svetozar Ličina, predsjednik banjalučke Fondacije "Branko Ćopić", podsjetio je da, uz ovu fondaciju, manifestacije u Ćopićevu čast organizuju opština Krupa na Uni i Osnovna škola "Branko Ćopić". 

"Danas smo došli u Hašane, na dan kad se obilježava Ćopićeva krsna slava - Miholjdan. Došli smo u njegov zavičaj jer je Ćopić, kao rijetko koji pisac, ostao do kraja u svom rodnom kraju, u životu i književnosti", kaže Ličina. 

Načelnik opštine Krupa na Uni Mladen Kljajić naveo je da se manifestacija "Ćopićevim stazama djetinjstva" održava u skromnim uslovima, ali da tradicija nije prekinuta. 

"Imamo želju da se proširi broj učesnika i da na ovaj dan u Hašanima budu učenici iz svih škola koje nose Ćopićevo ime", rekao je Kljajić. 

Direktor Osnovne škole "Branko Ćopić" Dragana Todić smatra da su učenici koji pohađaju ovu školu dobro upoznati o životu i djelu Branka Ćopića. 

"Naši učenici učestvuju u današnjoj manifestciji, a svake godine 26. marta prisjetimo se tragične smrti našeg književnika. Ovdje se svakodnevno prisjećamo Branka Ćopića jer je ovo njegov rodni kraj", rekla je Todićeva. 

Kod Ćopićeve biste ispred spomen-škole u Hašanima položeno je cvijeće, a o životu i djelu pisca govorio je i književnik Ranko Risojević. 

Učenici su govorili Ćopićeve stihove i svoje pjesme inspirisane njegovim djelom. 

Prije toga održan je književni čas u Osnovnoj školi "Branko Ćopić" u Donjem Duboviku, administrativnom centru opštine Krupa na Uni. 

Branko Ćopić rođen je 1. januara 1915. godine u Hašanima, a tragično preminuo 26. marta 1984. godine u Beogradu. 

Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, 1939. godine dobio je Rakićevu nagradu, a zatim i nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine. 

Njegova antologijska zbirka pripovjedaka "Bašta sljezove boje" osvojila je Njegoševu nagradu 1972. godine, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za roman "Ne tuguj, bronzana stražo". Od 1968. godine bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti. 

Drugi svjetski rat podstakao ga je da napiše romane "Prolom", "Gluvi barut", "Ne tuguj bronzana stražo" i "Osma ofanziva", zatim pripovijetke "Rosa na bajonetima", "Surova škola", "Ljubav i smrt", "Doživljaji Nikoletine Bursaća", "Gorki med", "Sveti magarac", "Ljudi s repom" i zbike pjesama "Ognjeno rađanje domovine" i "Ratnikovo proljeće". 

Napisao je i romane za djecu "Orlovi rano lete", "Slavno vojevanje" i "Bitka u zlatnoj dolini" (poznati su kao "Pionirska trilogija") i "Magareće godine", zbirke priča "Priče partizanke", "Vratolomne priče", "Priče ispod zmajevih krila" i "Doživljaji mačka Toše", zbirke pjesama "Čarobna šuma", "Armija odbrana tvoja", "Partizanske tužne bajke", "Večernje priče", "Djeda Trišin mlin" i "Nestašni dječaci".