Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Željka Pržulj istakla je da je kod Bajovića već ustaljen postupak da se u okviru korica jedne knjige često nađe još neki rukopis u nastajanju.

"To obično pišu likovi koji su dio te njegove radnje. Nije slučajno tako nazvan ovaj roman, jer 2003. godine profesor Brđanin je objavio roman 'Mihail' i postoji veza između ova dva romana. Nastavljaju se sudbine određenih likova, a takođe ima veze i sa romanom 'Sila'", izjavila je Pržuljeva novinarima.

Ona je pojasnila da jedan od likova koji je bio glavni lik i u romanu "Sila" koji govori o ljubavi prema Sarajevu, njegova sudbina se nastavlja i u ovom romanu s tim što je pretežno radnja zasnovana na periodu odbrambeno-otadžbinskog rata od 1992. do 1995. godine.

"Samo što se pripovijeda sa izvjesne vremenske distance, iz 1999. godine. S jedne strane, ne sasvim direktno, pokreće i temu seoba kao jednog opšteg mjesta toposa u srpskoj književnosti, ali nažalost i toposa srpske nacionalne istorije, bar kada je u pitanju istorija sarajevskih Srba", istakla je Pržuljeva.

Bajović je izjavio da mu je namjera bila da napravi krug kratkih romana, odnosno u šest knjiga, ima ih ukupno devet.

Govoreći o vezi romana "Mihail" sa ovim romanom, Bajović je istakao da je riječ o cikličnom završetku priče.

"To malo ljude zbunjuje. U naslovu se vidi prvo ime pa zapeta koja označava ustvari drugi roman u istim koricama. Praktično, ne da bih se oko toga šalio, nego je teško nagovoriti izdavače da objave. Tako da sam tri posljednje knjige štampao iz trika, tipično sarajevski uličarski fazon", istakao je Bajović.

Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Saša Knežević istakao je da je roman objavljen 2018. godine, ali zbog situacije sa virusom korona, ovo je prva promocija.

On dodaje da je riječ o šestom romanu Bajovića, kojim je on zaokružio jednu romanesnu strukturu koju je započeo romanom "Mihail", na šta i sam naslov ukazuje.

"Uspijevši da zatvori jednu priču u kojoj on govori o sebi, o gradu u kojem je rođen, a odnosi se na Sarajevo i jednoj velikoj temi, a to je tema seoba iz svog ugla i zapravo mogućnosti ili nemogućnosti napuštanja grada kako fizičkom tako i duhovno sa pokušajem da se pobjegne na jedino mjesto sigurno koje postoji, a to je manastir, u ovom slučaju Sveta Gora", istakao je Knežević.

On je dodao da se roman završava sa porukom da je sudbina onih koji napuste zavičaj ili svoj habitus zapravao ta da se nemaju gdje vratiti, a da nigdje nisu dobrodošli.

Bajović je redovni profesor Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu i dramaturg Narodnog pozorišta Republike Srpske.

Poeziju, prozu i drame objavljuje od 1975. godine uz mnoštvo nagrada za književno, dramsko i radiofonsko stvaralaštvo.