Novinar i muzički kritičar Petar Peca Popović govorio je o kreativnoj liniji koja je ostavila traga i skovala srpski jezik od Branka Radičevića, preko Bore Đorđevića i sa iskustvom Marčela. 

"Govorim o ljudima koji su promenili i govorni i pesnički jezik u muzici. Đorđević 45 godina deluje u jeziku i ostavio je veliki trag. On je najnagrađeniji učesnik u rokenrolu koji je pisao pesme", istakao je Popović. 

On je ocijenio da su Radičević, Đorđević i Marčelo ostavili sudbonosne tragove na ovom polju. 

"Da nije bilo Radičevića, Đorđevića i Marčela ne bi bećarci i strogradske pesme ušle u našu tradiciju. Bez Bore Đorđevića domaći rokenrol ne bi bio tako hrabar, tako lud i tako beskompromisan, a bez Marčela ne bi ušao u 21. vek", ocijenio je Popović. 

On je napomenuo da Marčelo zastupa ono što mnogi ljudi ne razumiju, zastupa govor hip-hopa koji je u ovom momentu najuticajniji govoru u muzici u svijetu. 

Lingvista Miloš Kovačević govorio je na okrugom stolu o rimi kao dominanti u poeziji Đorđevića. 

"Ovo je jedan od rijetkih skupova na kome možemo govoriti o Bori Đorđeviću kao kantautoru i čovjeku koji je autor svojih pjesama na dva plana, kao muzičar izvođač i autor pjesama", rekao je Kovačević. 

Kovačević kaže da se može govoriti o vrlo specifičnom skupu koji se bave poezijom u muzici i muzikom u poeziji. 

"Ono što povezuje muziku i poziju je ritam, a osnova jednica ritma je rima. Rima pretpostavlja eufoniju i osnovno je sredstvo pjesničkog jezika", naglasio je Kovačević. 

Prema njegovim riječima, eufonija, zvučna saglasnost obogaćuje poeziju. 

"Rimovane riječi moraju na neki način da se suprostavljaju. Uzmite jedan od stihova Bore, jedan od paradoksnih njegovih remidistencija glasi - rat je nemoj ništa da brineš, sigurno ćeš da pogineš. Zamislite brinuti i poginuti - to je međusobno povezano i one se rimuju. Zar je normalno da se neko ne brine zato što će da pogine", upitao je Kovačević. 

S druge strane, kaže on, preko tog paradoksa najbolje se vidi da rima u sebi objedinjuje dvije vrlo značajne ljepote jezika, ljepote pjesme, a to je zapravo s jedne strane podloga istosti, a upravo na toj istosti se pravi razlika. 

"I kada pravite na taj način razliku onda se pjesnici po tome i diferenciraju. Koliko su vrijedni pjesnici koji se u zadatim formama mogu iskazati semantički ili značenjski kao vrlo značajni", rekao je on. 

On je pojasnio da je svaki Đorđevićev stih rimova, jer rimovanje osim što je estetska vrijednost i formalna i semantička poezija, ona je i preporuka za lakše pamćenje poezije. 

"Rime Bore Đorđevića su značajne zato što njegova poezija na neki način izlazi iz aristokratskih krugova i spušta se na ulicu. Ali, kako na ulicu? To nije ulična poezija nego poezija koja upotrebljava narodni jezik", rekao je ovaj lingvista. 

Kovačević kaže da se Đorđević ne libi da upotrebi tabuizirane riječi, te da bez njih ta poezija ne bi imala takvo dejstvo. 

"Narod uvijek voli da prepozna sebe i narod najviše voli ono što je zabranjeno, a ova poezija nije zabranjena, ona je zapravo preopručljiva da se vidi", naglasio je Kovačević. 

On je pojasnio kako tabuizirani elementi mogu postati poetski elementi, te dodao da se to u slavistici zove erotizmi. 

"To je upotreba jezika koji treba da stvori erotsku situaciju koja može biti vrlo lijepa i poželjna", rekao je Kovačević i dodao da te pjesme lagano stiču put do svojih slušalaca i čitalaca. 

Magistar muzike Ana Zečević istakla je da je stvaralaštvo Đorđevića obilježilo mnoge generacije. 

"On je kompleksan ne samo pisac pjesama, on je i pisac muzike za muzičke grupe, za pozorište i pevač rok opere, tako da je njegovo stvaralaštvo moguće posmatrati iz različitih aspekata", napomenula je Zečevićeva. 

Ona je rekla da se Đorđević pokazao kao izvrstan kantautor, ali i stvaralac za druge izvođače. 

"On je uspešan u svemu i ostavio je pečat zbog svoje žanrovske raznovrsnosti", ocijenila je Zečevićeva i dodala da je on ima primjese hard roka, ali i vestern muzike, te rege i da je popularisao svoju muziku i van granica ovog podneblja. 

Bora Đorđević rekao je da je bivša Jugoslavije bilo plodno tlo za rokenrol i da je "dovoljan razlog za pjesmu - sve i svašta" 

"Ponosan sam što je moja poezija ušla u lektiru, ali i udžbenike", istakao je Đorđević. 

U Andrićgradu 2. jula počeo je Treći sajam knjiga, još jedna od velikih ideja Emira Kusturice, čiji je cilj predstavljanje produkcije izdavača iz Republike Srpske, Srbije i svijeta, kao i izdavača obrazovne, školske i stručne literature i izdanja iz oblasti religije i teologije. 

Organizator Trećeg sajma knjiga je Andrićgrad u saradnji sa Andrićevim institutom i Beogradskim sajmom knjiga, uz pokroviteljstvo predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.