Na Galešnjaku, malom jadranskom ostrvu u Pašmanskom kanalu, ljudi su živjeli još prije nešto više od 7.000 godina, u starijoj fazi mlađega kamenog doba, otkrio je istraživački tim Odjeljenja za arheologiju Univerziteta u Zadru.
Tim je prije nekoliko dana u moru između ostrva Ričul i Galešnjak, na dubini od šest metara, otkrio ogromnu prastaru pravolinijsku konstrukciju sagrađenu od krupnijeg amorfnog kamena, prenosi Index.hr.
"Konstrukcija datira iz perioda kada je nivo mora bio oko pet metara niži od današnjeg. Taj zahtjevni građevinski poduhvat, dug oko 80 metara, obavila je praistorijska zajednica da bi premostila tadašnji plićak te došla do Galešnjaka i na njemu se nastanila", objasnio je vođa istraživačkog tima Mato Ilkić.
On je dodao da se to dogodilo između 6100. i 5400. godina prije nove ere, na šta upućuje pronalazak tzv. impreso keramike.
Riječ je, kaže Ilkić, o starijem neolitiku kada ljudi još nisu poznavali obradu gvožđa, ali su se bavili stočarstvom i zemljoradnjom, a dio hrane dobijali su i iz mora.
Do sada je poznato samo nekoliko njihovih naselja u sjevernoj Dalmaciji. Osim Crnog vrila i Smilčića, to je i jedan lokalitet na području Nina. Njima se sad priključuje i Galešnjak, ostrvce poznato po svom srcolikom obliku, pored kojeg se nalazi za sada najstarija podvodna konstrukciju u hrvatskom dijelu Jadrana.
Do ovog vrijednog otkrića tim je došao zahvaljujući ronilačkom pregledu dna mora uz ostrvce Ričul, gdje podvodni arheolozi već nekoliko godina sprovode sistemska istraživanja.