Trezori Svemirskog centara Džonson, nas jugu Hjustona u Teksasu, kriju blago koje je rijetko ko imao prilike da vidi, a pogotovo dodirne.
Laboratorija, u koju je većini svijeta zabranjen ulaz, čuva na desetine kamenja sa Mjeseca koju su prikupili astronauti Apola prije pola vijeka.
Sad, po prvi put u nekoliko posljednjih decenija NASA otvara neke od ovih uzoraka i dozvoliće geolozima da na njima upotrebe najmodernije tehnologija 21. vijeka.
Ovo je i sjajan način da se obilježi 50. godišnjica od čovjekovih prvih koraka na Mjesecu.
"Riječ je o nekoj vrsti slučajnosti što se ovo poklapa sa godišnjicom. To je dodatno uveličano i informacijama da se vraćamo na Mjesec", objasnio je Rajan Zeigler, kustos ovog centra.
Naime, nakon nekoliko decenija "tumaranja" po svemiru od Mjeseca do Marsa, koji je sljedeća velika svemirska destinacija, NASA je najavila da će astronauti ponovo zakoračiti po površini Mjeseca do 2024. godine.
Iako je američki predsjednik Donald Tramp kritikovao NASA program zbog ove odluke, napominjući da bi bilo bolje da se fokusiraju na Mars, uz opasku "Šta ćemo na Mjesecu, tamo smo već bili", u agenciji je napravljen konsenzus da je upravo Mjesec ključni poligon s obzirom na njegovu "blizinu kući" od 386.000 kilometara ili 2 do 3 dana putovanja.
Rajanov zadatak je da čuva ono što je prikupljeno tokom 12 šetnji po Mjesecu između 1969. i 1972. godine, a riječ je o ukupno 382 kilograma uzoraka stijena sa ovog nebeskog tijela. Takođe, on je tu i da osigura da naučnici dobiju najbolje moguće od uzoraka za svoje proučavanja.
Neki od uzoraka tla i komadići stijena su vakumirani još na Mjesecu i nikada nisu bili izloženi Zemljinoj atmosferi. Neki su zamrznuti ili su skladišteni u helijumskom okruženju i ostavljeni netaknuti. Osoblje laboratorije sada pokušava da otkrije kako je najbolje izvaditi uzorke iz cijevi i kontejnera u kojima se čuvaju bez kontaminacije. Trenutno vježbaju sa lažnim uzorcima koji imitiraju lunarnu prašinu.
"U poređenju sa tehnologijoim iz vremena Apola, današnja radi sa daleko osjetljivijim instrumentima. Danas možemo da uradimo više sa jednim miligramom nego što smo tada mogli sa gramom", objasnio je Rajan.
Laboratorija sa uzorcima sa Mjeseca ima dva trezora - jedan sa kamenje koje nije dirano još od Meseca, i drugi manji gdje su uzorci koji su već istraživani.
Oko 70 odsto nalazi se u trezoru gdje su netaknuti uzorci mjesečevog kamenja, a za čije otvaranje postoje dvije kombinacoije i neophodno je da dva stručnjaka učestvuju u otključavanju. Oko 15 procenata se nalazi na čuvanju u Vajt Sendsu u Novom Meksiku. Ostatak se koristi za istraživanje ili izlaganje.