Osobama koje su izgubile moć govora zbog moždanog udara ili nekog drugog težeg zdravstvenog problema, naučnici bi uskoro mogli uz pomoć tehnologije da vrate tu sposobnost.
Naučnici sa kalifornijskog univerziteta u San Francisku objavili su da je riječ o tehnologiji koja koristi moždanu aktivnost za "stvaranje" sintetizovanog govora.
Kažu da su razvili svojevrstan implantat za mozak koji može čitati misli i pretvarati ih u govor. Tačnije, u mozak nekoliko dobrovoljaca ugradili su elektrode, te uz njihovu pomoć dešifrirovali signale u centrima za govor kako bi "naveli" kompjuterski simuliranu verziju njihovog vokalnog trakta, a to su usne, usna duplja, jezik i grkljan, da putem sintisajzera generiše govor.
Govor je bio pomalo nejasan, ali ipak razumljiv, što je podsticaj naučnicima da, uz neka poboljšanja u skoroj budućnosti razviju klinički održiv uređaj za pacijente koji su izgubili dar govora.
"Kad smo prvi put čuli rezultate, bili smo šokirani. Nismo mogli da vjerujemo sopstvenim ušima. Naime, mnogi aspekti stvarnog govora bili su prisutni u onome što je proizveo sintisajzer, zbog čega smo bili izuzetno uzbuđeni", kazao je jedan od autora studije, Džoš Šartije.
"Naravno, moramo još puno raditi kako bismo postigli govor koji će biti što prirodniji, ali jako nas je iznenadila činjenica da se toliko toga može dešifrovati iz moždane aktivnosti", rekao je.
Moždani udar, bolesti kao što su cerebralna paraliza, amiotrofna lateralna skleroza (ALS), Parkinsonova bolest i multipla skleroza, povrede mozga i rak ponekad oduzimaju dar govora.
Naučnici kažu da su uspješnije sintetizovali sporije zvukove poput onog koji se proizvede kad se izgovori slovo "š", a manje su uspjeha postigli s naglim zvukovima koji nastaju pri izgovoru bilabijalnih suglasnika poput "b" i "p".
"Malo nas zapravo zna šta se tačno odvija u našoj usnoj šupljini u trenutku kada govorimo", kaže neurohirurg Edvard Čeng, jedan od autora studije objavljene u časopisu Nature.
"Mogli bismo reći da mozak prevodi misli, odnosno ono što želite da izgovorite na način da omogućuje pokrete djelova glasnih žica i vokalnog trakta, a upravo to pokušavamo da dešifrujemo".
"Još uvijek radimo na tome da sintetizovani govor postane čistiji i razgovjetniji. To je djelimično posljedica algoritama koje koristimo. Smatramo da ćemo, kada poboljšamo tehnologiju, postići i bolji rezultat", kaže Šartije.
