Švajcarski, britanski i američki naučnici sastavili su mapu opasnosti od zmija, uzimajući u obzir rizik od ujeda otrovnice i mogućnost pristupa medicinskoj pomoći.
Kao najopasnija područja navedeni su dijelovi južne Azije, centralne i zapadne Afrike, Južne i Centralne Amerike, kao i Okeanije, prenio je Tass.
Da bi se utvrdilo koji je od tih regiona najranjiviji s tačke mogućnosti medicinske pomoći, naučnici su uporedili faktore rizika. U obzir su uzete lokacije staništa svih 278 vrsta zmija otrovnica registrovanih u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kao i tri kriterijuma ranjivosti - vrijeme potrebno da se stigne do određenog područja, kvalitet medicinskih usluga i sposobnost ljekara da pruže potrebnu pomoć.
"Zahvaljujući tome smo napravili tri mape, i mogli da izdvojimo "vruće tačke" po tri kriterijuma i odredimo područja gde su ljudi u najvećoj opasnosti", rekao je specijalista Instituta za životnu sredinu pri Ženevskom univerzitetu Nikola Rej.
Prva mapa prikazuje razne vrste otrovnica koje borave u ovom ili onom dijelu svijeta. Druga pokazuje vrijeme potrebno da se stigne do najbližeg grada s medicinskom infrastrukturom, dok treća prikazuje opasne zabačene krajeve sa slabim nivoom medicinske pomoći.
Navedeno je da mape mogu poslužiti lokalnom stanovništvu ili turistima i dati im potrebne podatke da ukažu najefikasniju moguću pomoć onima koje ujede zmija.
Naučnici tvrde da vjerovatnoća ujeda zmije zavisi od mnogo okolnosti. Iako najopasnije zmije žive u Australiji, broj ujeda u toj zemlji je mali jer zmije žive daleko od naseljenih mjesta. Najveći broj "ranjivih zona" se nalazi u centralnoj Africi i Aziji.
Univerzitet navodi da taj naučni rad može pomoći efikasnijoj zaštiti ljudi od opasnosti od otrovnih gmizavaca.
New paper in Climatic Change maps expanding potential poisonous snake bite risk into Canada pic.twitter.com/YFIGs4ZWnX
— Andrew Leach 🇨🇦 (@andrew_leach) March 6, 2016
Prema podacima, svake godine u svijetu od ujeda zmija umre oko 125.000 ljudi, dok 400.000 onih koji ujed prežive imaju ozbiljne zdravstvene probleme.
Ipak, dodaje se da su ti podaci samo "vrh ledenog brijega", jer dolaze skoro isključivo iz bolničkih registara, a najveći broj žrtava ne dolazi do medicinskih centara i ne ulazi u statistiku.
.webp)
.webp)
