Mnogi se roditelji bore s tim kako navesti djecu da što više čitaju, a time i kako razvijati čitalačku pismenost. Srećom, postoji rješenje.
Čitalačka pismenost definiše se kao sposobnost razumijevanja, promišljanja i angažmana u pisanim tekstovima radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastitoga znanja i potencijala te aktivnoga sudjelovanja u društvu.
Prema nekim istraživanjima, razvijana čitalačka pismenost povećava vjerojatnost da će netko nastaviti više ili visoko obrazovanje nakon završetka srednje škole.
Postoji šest razina čitalačke pismenosti koje se redovito provjeravaju standardiziranim testovima i PISA testiranjima, od traženja samo jednog jasno istaknutog podatka u tekstu do pronalaženja skrivenih podataka u tekstu i zaključivanja.
No do svega toga dijete mora doći postepeno, a ovo su načini na koje mu možete pomoći.
1. Pratite djetetovo čitanje i uočite muči li se s čim
Čitanje se zasniva na pet faktora: jezično-govornom razvoju, sposobnosti auditivne i vizualne percepcije, tečnosti, obogaćivanju vlastitoga rječnika i razumijevanju. Djetetu ćete najviše pomoći tako da uočite s kojim područjem ima najviše problema i radite upravo na tim temama.
Primjerice, ako vidite da dijete bez problema može pročitati priču, letak ili zadatak za domaću zadaću, no ne razumije što se od njega traži, najviše ćete mu pomoći ako se usredotočite na to.
Mirnim tonom nastojte mu postavljati potpitanja, navodite ga da u tekstu pronađe rečenice kojima će potkrijepiti to što je reklo te da na koncu pokuša vlastitim rečenicama prepričati pročitano. S vremenom će mu ići sve lakše, no potrebno je strpljenje.
2. Neka čita bilo šta, ne samo knjige
Čitalačka pismenost ne odnosi se samo na čitanje knjiga ili drugih tiskanih materijala nego i na elektronske medije. Današnja djeca provode mnogo više vremena na internetu nego prijašnje generacije, posebice kada se uzme u obzir online nastava, pa je zato i traženje podataka drugačije nego kada je riječ o tiskanim materijalima.
Ovaj dio čitalačke pismenosti vezan je uz sposobnost objedinjavanja, tumačenja i provjeravanja vjerodostojnosti izvora iz kojeg se podatci dobivaju. Upravo zato treba razvijati kritičko mišljenje pa je s djetetom potrebno razgovarati o tome i izvan sati medijske kulture u školama.
Što se tiče čitanja drugih materijala, pokušajte iskoristiti svaku priliku za to. Naprimjer, neka dijete čita jelovnik u restoranu, strip,
3. Pustite da povremeno i samo odabere naslove koji mu se čine zanimljivima
Svaka obrazovana razina sa sobom nosi lektirne naslove koji se moraju pročitati. I koliko se god (neki) učitelji i profesori trudili da djeci približe lektiru na što zanimljiviji način, upravo to što se to mora pročitati, djeci stvara svojevrsnu odbojnosti.
Zato nastojte da dijete ne povezuje čitanje i knjige općenito samo s lektirnim naslovima. Povedite ga u knjižaru ili knjižnicu i dajte mu da samo odabere što mu se čini zanimljivim.
Primjerice, ako voli prirodne znanosti, tu su naslovi poput Kad odrastem, želim biti liječnik, Sva čuda svijeta, Ova knjiga misli da si znanstvenik. Sunce za doručak.
Voli li više knjige u kojima su likovi životinje, tu su Medo i klavir, Olivia, Suli u avanturi i druge.
Izbor je uistinu velik, samo osluškujte djetetove želje, a povremeno mu ponudite i svoje prijedloge.
4. Povežite čitanje (i pisanje) sa svakodnevnim aktivnostima
Pisanje je takođe neodvojivo od čitanja i čitalačke pismenosti, a kako biste to dvoje spojili, uključite dijete u svakodnevne aktivnosti. Primjerice, ako trebate po nabavu hrane u trgovinu, diktirajte djetetu popis potrebnih namirnica, a ono neka piše. Neka vam na kraju pročita cijeli popis.
Takođe mu možete dati zadatak da baki, djedu ili bilo kojem drugom rođaku napiše pismo u kojem će napisati kako mu izgleda dan nastave, čime se igra kod kuće i slično, Neka vam ga također na glas pročita prije slanja.
5. Budite uzor
Svi prethodni savjeti uzaludni su ako dijete ne vidi da uistinu aktivno sudjelujete u svemu, ali i ako ne vidi da i vi sami čitate. Neka vas dijete što češće vidi kako čitate (ili barem listate) knjigu. Neka vidi kako odlazite u knjižnicu i stavljate posuđene knjige na svoj noćni ormarić.
S vremenom će njegova znatiželja prevladati pa će htjeti vidjeti što to čitate i samo osjećati potrebu za čitanjem.
