Postoje brojna vjerovanja o tome šta se objeduje na Veliki petak, a po kanonu od hrane i pića bi trebalo da se suzdržavamo sve do zalaska sunca.
Veliki petak je dan raspeća Isusa Hrista i jedan je od najtužnijih u hrišćanstvu. Svi pravoslavni vjernici bi trebalo da ga provedu u strogom postu i bez ikakavih proslava, bez obzira da li su se pridržavali velikog Vaskršnjeg posta.
Naime, mnogo je rigorozniji nego Božićni, te se podrazumijeva da se tokom njega riba jede na dva velika praznika - Blagovijesti i Cvijeti. Takođe, sve vrijeme se posti na vodi, osim subotom i nedjeljom.
Međutim, mnogi Srbi su u dilemi kada je u pitanju jelovnik za Veliki petak. Kako postoje brojna vjerovanja i priče, nisu sigurni šta bi zaista trebalo biti na trpezi. Po kanonu, na stolu može biti samo hrana spremljena isključivo na vodi i to: bareno povrće, svježe ili suvo voće i povrće, kao i hljeb, med i bareni pirinač.
Mnogi griješe kada misle da su tog dana dozvoljene posne grickalice - krekeri, štapići, čips, napolitanke i ostali konditorski proizvodi bez mlijeka, jer sadrže ili ulje ili margarin. Nisu poželjni ni ratluk ni žele bombone, jer sadrže želatin.
U većini domova smatra se da bi na Veliki petak trebalo jesti ribu i riblju čorbu, kao i krompir salatu prelivenu uljem, što po pravoslavnom kanonu nije prikladno.
Posebno ne valja soliti hranu, jer se smatra da se tako dodatno “sipa so na Isusove rane“. Prilikom jela, takođe, ne bi trebalo koristiti viljušku i nož.
Budući da je Vaskršnji post izuzetno strog, vjernici koji se striktno pridržavaju njegovih pravila, trebalo bi na Veliki petak da se uzrdžavaju od hrane i pića sve do zalaska sunca. A ovog običaja razriješeni su samo djeca, trudnice i bolesni.
Sveštena lica napominju da post u pravoslavnom hrišćanstvu ne predstavlja samo uzdržavanje od određene vrste hrane, već i od svakog oblika grešnih djela, pomisli i želja.
