Svi veoma lako upadamo u zamku traćenja slobodnog vreemna. Tvrdimo da želimo da provodimo manje vremena na telefonu, posvijetimo više pažnje porodici, redovno vježbamo ili naučimo novi jezik. Ipak, kada kraj radnog vremena napokon dođe, kao da nemamo snage ni za šta od toga, pa sve slobodno vrijeme provedemo „viseći“ na društvenim mrežama dok ne dođe vrijeme za spavanje. Tako proveden dan se teško može smatrati dobrim ili zabavnim.

Prema grupi psihologa čiji je rad objavljen u časopisu Bihevijoralna neurologija, osjećaj da u nešto ulažemo trud je u stvari osjećaj da bismo to vrijeme mogli da potrošimo na nešto što će nam brže dati potkrepljenje. Dakle, sjedenje s porodicom će da djeluje dosadno i naporno ako nam je telefon uvijek pri ruci, a čitanje će biti nevjerovatno iscrpljujuće ako nam je „Netfliks“ odmah ispred nosa. Našim mozgovima će uvijek biti primamljivije ono što je lakše i brže od onog što je kvalitetnije.

Nije potrebno da potpuno reorganizujete svoje vrijeme da biste kvalitetnije proveli slobodno vrijeme. Najvažnije je da ono što zaista želite da radite predstavite sebi kao lakšu opciju.

Ovo možete postići u četiri jednostavna koraka:

– Prvo smislite nešto čemu želite više da se posvijetite, na primjjer čitanje knjiga ili vježbanje.

– Zatim odaberite nešto na šta mislite da vam odlazi previše vremena, na primjer opsesivno provjeravanje najnovijih vijesti na društvenim mrežama.

– Razmislite da li možete da postavite vremensku granicu na tu aktivnost – na primjer, da kažete sebi da ćete vijesti čitati samo ujutru, i to sa odabranih sajtova. Ako vam ovo pređe u naviku, vremenom ćete izgubiti potrebu da provedete veče čitajući vijesti.

– To novoosvojeno vrijeme možete sada iskoristiti za aktivnosti kojima zaista želite da se bavite.

Ako namjerno ograničite aktivnosti koje ne doprinose ništa vašem životu, automatski vam postaje lakše da se bavite stvarima do kojih vam je zaista stalo, čime dobijate mnogo bolje iskorišćeno slobodno vrijeme.