Zahvaljujući radovima u bašti, pokazuju brojne studije, imaćete normalnu težinu, idealan krvni pritisak, a interakcija sa biljkama može da poboljša i raspoloženje i mentalno zdravlje.
"Priroda ima ogroman uticaj na zdravlje", kaže Gven Frajd, koja u Njujorku primjenjuje hortikulturu u terapeutske svrhe. "Znamo da nivo kortizola kod ljudi opada kada smo okruženi mirom i zelenilom."
Stoga, zavrnite rukave i kopajte, sadite, plevite i zalivajte vaše biljke ovog ljeta. Evo kako ćete na duže staze imati koristi od baštovanstva:
Sagorijeva mnogo kalorija
Baštovanstvo se smatra vježbom umjerenog intenziteta. Studije pokazuju da možete da sagorite oko 330 kalorija tokom jednog sata laganog rada u dvorištu, više nego hodajući umjerenim tempom u istom vremenskom periodu. Muškarci i žene koji su učestvovali u programu za vrtlarstvo imali su i znatno niže indekse tjelesne mase nego njihove neaktivne komšije, rezultati su istraživanja iz 2013. godine, objavljeni u American Journal of Public Health.
Može da snizi krvni pritisak
Samo 30 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta tokom većine dana u sedmici može da spriječi nastajanje visokog krvnog pritiska ili da ga drži pod kontrolom. Američki zdravstveni stručnjaci savjetuju da se 30-45 minuta dnevno bavite baštovanstvom.
Boravak napolju prija kostima
Kada ste na otvorenom koža je izložena suncu, pa podstiče tijelo da proizvodi vitamin D koji pomaže tijelu da apsorbuje kalcijum, mineral neophodan za formiranje kostiju.
Zdravija ishrana
Kada sami proizvodite voće i povrće, to znači da na trpezi uvijek imate svježe i zdrave proizvode. Preporučuje se konzumiranje najmanje dvije šoljice povrća i 1,5 šoljica voća dnevno kako biste u organizam unijeli potrebne hranljive sastojke i na taj način smanjili rizik od hroničnih bolesti. Vrtlarstvo pomaže ljudima da razviju trajnu naviku da jedu dovoljno voća i povrća, pokazuju istraživanja iz 2016. godine obavljena na Floridi.
Smanjuje nivo stresa
Analizom čak 22 studije uočena je veza između vrtlarstva i smanjenja simptoma depresije i anksioznosti. U stvari, neke bolnice čak koriste brigu o cvijeću kao vrstu rehabilitacije za osobe koje se oporavljaju od povreda, moždanog udara, operacija i drugih stanja. Njujorški program za terapiju hortikulturom pomaže pacijentima da obnove fizičko i mentalno zdravlje. "Ljudima je preko glave stresa koji nam pristiže iz elektronskih medija, pa nam je potreban predah, a to pruža upravo priroda", kaže Frajdova.
Usrećuje
Sam čin uzgajanja biljaka može da nam poboljša raspoloženje i život učini kvalitetnijim. Stručnjaci ističu da kada vidimo da raste nešto zeleno, živo, nešto što je plod i našeg truda, tada u nama raste i nada i vjera u budućnost.
