Zbog društvenih standarda ljepote koji su se javljali kroz istoriju mnoge su dame počele osjećati obavezu da posvećuju pažnju uklanjanju dlaka sa većine dijelova tijela.

Od intimnog područja do pazuha, dlake na damama su kroz istoriju postale 'omražene'.

Iako je uklanjanje dlaka sa tijela bilo prisutno kroz istoriju, tek su se 1915. žene počele brijati bicevima.

"Na američke standarde i prakse ljepote za žene takođe su uticale inovacije i marketing sigurnosnog brijača. Početkom dvadesetog vijeka, proizvođači sigurnosnih brijača, u želji da prošire svoje tržište, promovisali su ideju da su dlake na tijelu žena inherentno muževne, kao i nehigijenske", objašnjeno je prema službenoj web stranici Instituta Smithsonian.

Pod krinkom da dlake na tijelu nisu ženstvene niti 'čiste', brijač se počeo reklamirati i ženama, ne samo muškarcima.

"Gillette je 1915. predstavio prvi bicu namijenjenu damama, nazvanu 'Milady Decollette'", stoji u navodima Instituta Smithsonian.

U 1920-im, nova moda, odnosno majice bez rukava i kratke haljine, značila je da su noge i pazusi američkih žena počeli biti vidljivi u društvenim situacijama, a oglašivači su iskoristili priliku da potaknu dame da obriju noge i pazuhe, prenosi "Daily Star".

Budući da se izraz 'brijanje' povezivao s muškim brijanjem brade, trgovci su pazili da ne koriste taj izraz u svojim reklamama.

Naprotiv, podsticali su žene da učine svoje noge i pazuhe 'glatkima'.

Osim što nisu željele izgledati 'muževno' i koža im je postala vidljivija, zahvaljujući modi koja se stalno mijenja, žene su počele uvoditi brijanje u svakodnevni život.

Ali, za razliku od muškaraca, nisu bile pozvane na brijanje lica.

"Brijači se nisu prodavali damama za uklanjanje dlačica sa lica. Umjesto toga, ženama s dlakama na licu ponuđeni su proizvodi za izbjeljivanje, depilaciju ili otapanje dlaka", primjećuje Smithsonian.