I 27-godišnjoj slonici Numbi, koja se 2009. godine iz Vupertala preselila u bečki zoološki vrt, život je ponovo postao ispunjena priča jer je dobila treće mladunče.

Naime, Numbi je vrsta afričkog slona, a beba je začeta umjetnom oplodnjom uz pomoć smrznute sperme divljeg mužjaka iz rezervata "Phinda" u Južnoj Africi. Novorođena ženkica, čije ime još nije poznato, po procjenama teži 90 kilograma i visoka je oko 90 cm.

Idućih nekoliko dana Numbi i njeno mladunče će biti smješteni u specijalno ograđenom dijelu nastambe kako bi se oboje mogli priviknuti na novu situaciju. Posjetioci ih zasad mogu pogledati svakim danom od 10 do 11 časova.

Danas postoje samo tri vrste slonova, afrički, afrički šumski i azijski slon poznat kao indijski, ostale vrste su izumrle pa je veoma bitno pozabaviti se njihovim razmnožavanjem.

Pri rođenju, uobičajeno je da slonić ima oko 100 kilograma, žive sedamdesetak godina i, osim čovjeka, nemaju ozbiljnijih prirodnih neprijatelja.

Afrički slonovi, u koje spada i Numbi iz Šenbrunskog zoološkog vrta i njeno mladunče, su veći i imaju veće uši od azijskih.

Poznato je da su slonovi najveće živuće kopnene životinje na svijetu.

S masom od oko pet kilograma, mozak slona je veći od bilo koje druge kopnene životinje, a dio mozga za pohranu sjećanja je veoma velik. Širok spektar složenog ponašanja, na primjer upotreba alata, izražavanje tuge, stvaranje "jednostavne umjetnosti", altruizam, igranje, saosjećanje i samosvijest, smisao za humor, saradnja sa drugim jedinkama, dobro pamćenje i jezik, slonove smješta u krug najinteligentnijih životinja.

Slonovi međusobno komuniciraju složenim jezikom, ali i infrazvukom - zvukom niske frekvencije ispod 20 Hz, koji ljudi ne čuju i koji može putovati po nekoliko kilometara. Potvrđeno je i razvijeno seizmičko komuniciranje, kojim slonovi međusobno razgovaraju i prepoznaju se, putem vibracija u zemlji, a da se na klasičan način ne čuju ili ne vide.

Društveni su i imaju jake porodične veze, a poznato je da uginule članove porodice prekrivaju granjem i satima stoje kraj tijela kako bi im odali počast. Dobronamjerni su prema drugim vrstama, a konflikte pokušavaju riješiti na miran način. Osim za pijenje vode, disanje, držanje predmeta i hrane, surla im služi za kupanje ili špricanje blata za zaštitu od sunčevih zraka, takođe im služi i za pozdravljanje prolaznika. Smatra se da surlu slona čini oko 100.000 mišića, a može biti duga dva metra i teška sto kilograma.

Kljove uglavnom štite surlu, a na njih se mogu i osloniti. Važne su kao oružje za napad i odbranu, kao i za hvaljenje pred ženkama, ali i mužjacima. Slonovi ih koriste za kopanje zemlje u potrazi za vodom, soli i korijenjem, gule koru sa stabala i premještaju prepreke sa puta, a koriste ih i za obilježavanje teritorija. Oni plivaju, ali ne mogu skakati ili galopirati, niti letjeti, iako to slonić Dambo iz animiranih filmova može. Način kretanja im je šetnja i brzi hod sličan trčanju, pišu Nezavisne.