Uoči svog 60. rođendana, bivši izvršni direktor kompanije Coca-Cola i biznismen Kreg Kohon krenuo je na šetnju dugu 4.000 kilometara od Londona do Istanbula u kampanji za uklanjanje ugljenika.
U Srbiji je od 15. aprila do 7. maja, a danas je na tom putu zastao u Novom Sadu gde je ispred Prirodno-matematičkog fakulteta predstavio inovativna rješenja za smanjenje emisije ugljen-dioksida u atmosferi koji stvara efekat staklene bašte i doprinosi globalnom zagrijavanju, javlja Anadolija.
Ovaj kanadski preduzetnik je 3. januara pješke krenuo iz Londona na petomjesečno putovanje tokom kojeg će preći 4.000 km po Evropi, preko Velike Britanije, Francuske, Belgije, Njemačke, Poljske, Češke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Srbije, Bugarske, Grčke i Turske.
Kreg kaže da je šest decenija nanosio štetu životnoj sredini i da je riješio da sada proba da ponudi rješenja.
"Koristio sam ugljen-dioksid u svemu. Kako sam letio, kako sam živio, meso koje sam jeo, ajfone koje imam, cipele koje imam, tekstil koji se pravi od ovoga. Dakle, oštetio sam životnu sredinu ne znajući da sam je oštetio, zato što u svemu ima ugljen-dioksida i fosilnih goriva, a ja toga nisam bio svjestan. I probudio sam se", priča Kohon.
Uložio penzioni fond
U najnovijem izveštaju IPCC-a (The Intergovernmental Panel on Climate Change) kaže se da ne postoji način da se zadrži zagrijavanje na 1,5 stepeni bez eliminisanja ugljenika koji je već u našoj atmosferi. Malo je vjerovatno da će sama prirodna rješenja biti dovoljna. Zato je Kreg Kohon, udružio snage sa globalnim pokretom mladih "ReEarth Initiative" kako bi pokrenuo novi globalni razgovor o uklanjanju ugljenika. Kreg ne samo da je uložio svoj penzioni fond u rješenja za uklanjanje ugljenika, već šeta od Londona do Istanbula preko 82 grada i mesta da bi podigao svest o ovoj temi.
Usput, on šeta i razgovara s gradonačelnicima, izvršnim direktorima, aktivistima, naučnicima i kreatorima politike o mogućnostima i izazovima uklanjanja ugljenika.
"Radim dvije stvari. Pod brojem jedan, shvatio sam da već postoji dva triliona tona ugljen-dioksida na nebu od 1860. godine. Dakle, samo je tu sav CO2 koji unosimo svaki dan. I tako, za svojih 9.000 tona, uložio sam novac u novu tehnologiju koja će usisati ugljenik”, navodi Kohon.
Beton koji usisava ugljen-dioksid
U njegovoj pješačkoj pratnji, između ostalog, nalazi se i kamion gdje na interaktivni način, u prikolici predstavlja rješenje - beton koji usisava ugljen-dioksid, kao jedno od rješenja za problem globalnog zagrevanja.
"Mislim da je najvažnije pokušati nešto. Prestati pričati o tome i uraditi nešto. U Novom Sadu bi, na primjer, sve nove zgrade koje se grade mogle da koriste beton koji zapravo usisava CO2. Mogli biste odnijeti sav poljoprivredni otpad u oblasti sjeverno od grada, usisati ga i spaliti i onda iskoristiti taj poljoprivredni otpad za usisavanje ugljenika. A onda uzimate kredit od CO2 i prodajete ga Evropskoj uniji i zaradite od EU. A, to je dobra ideja", zaključio Kreg Kohon.
Važno probuditi svijest svih građana
Predstavljanju Kohonovog rješenja za višak ugljenika prisustvovala je i Mira Radenović, članica Gradskog vijeća Novog Sada za zaštitu životne sredine. Ona je naglasila da je veoma značajno što postoje ovakve akcije i ljudi koji na ovaj način bude svest drugih građana.
"Izuzetno je važno da probudimo svijest svih građana Srbije, ali i čitave Evrope i svijeta. Jer životna sredina je nešto što smo svi pozajmili od naših potomaka. Kada govorimo o tome koliko svako od nas, odnosno kao pojedinac, može da učini, to možda ne djeluje puno, ali ako nas sedam miliona, koliko nas ima, uradi nešto, odnosno probudi tu svijest i učini da manje ugljen-dioksida produkuje u životnu sredinu, to je već nešto što je značajno. A isto važi i za Evropu i za svijet. Ako radimo svi globalno onda možemo zaista da učinimo da naš život na planeti Zemlji ne bude samo opterećenje za životnu sredinu, nego zapravo da možemo da živimo zajedno s prirodom", kazala je Radenović.
Nakon Novog Sada, Kreg će krenuti ka Beogradu, a u Istanbul bi trebao da stigne 5. juna, na svoj šezdeseti rođendan, koji je ujedno i Svetski dan zaštite životne sredine.
