Boris Arko iz Postojne u Sloveniji bio je prilično iznenađen kada je na prozoru ugledao veliku pticu sa velikim kljunom i bez perja na glavi.
U pitanju je ptica koja je sa tih prostora nestala prije 400 godina.
"Doletio je do moje police i onda ostao tamo pola sata. Razgovarali smo neko vrijeme, ali onda je on odletio i poslije nekog vremena se vratio. Ne znam zašto, jer mu ništa nisam ponudio", kaže Boris za "N1 Slovenija".
Ni aplikacija nije prepoznala vrstu ptice
Upitan da li je odmah prepoznao o kojoj ptici se radi, odgovara da nije. Koristio je aplikaciju za prepoznavanje ptica, a ona mu je rekla da je u pitanju djetlić.
Zapravo, u pitanju je izuzetno ugrožena vrsta koja je u Sloveniji izumrla prije 400 godina.
Ibis, ili grivasti ibis, je velika ptica selica koja živi u neplodnim, polupustinjskim i stenovitim staništima, često, ali ne uvijek, u blizini tekuće vode, navodi slovenačka Vikipedija.
Smatra se visoko ugroženom vrstom i zaštićena je. Ima raspon krila od 120 do 135 centimetara i teži od 1 do 1,5 kilograma.
Gnijezdi se u kolonijama na liticama u stjenovitim predjelima jugoistočne Anadolije, pustinjama Bliskog istoka i Afrike.
U prošlosti je grivasti ili ćelavi ibis bio mnogo rasprostranjeniji na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi, pa čak i na teritorijama do Alpa, iako je u Sloveniji izumro prije 400 godina, navodi Vikipedija. Ova vrsta je nekada bila veoma cijenjena od strane faraona starog Egipta.
Populacija grivastog ibisa u divljini svega oko 420 jedinki
Godine 2004. njihova populacija u divljini procijenjena je na oko 420, dok ih je u zatočeništvu tada bilo oko 1.500.
Stalno je naseljen samo u Maroku, Turskoj i Siriji. Međutim, pokušavaju da je ponovo nasele u Austriji, zbog čega se u posljednje vrijeme sve češće viđa i u Sloveniji gdje se zaustavlja na svom migracionom putu i za sada se tu ne gnijezde.
Nažalost, njihove posjete i susreti sa ljudima ne završavaju se uvijek srećno. Pošto se ne plaši čovjeka, zna da bude lak plijen.
Pretpostavlja se da je grivasti ibis bila uobičajena ptica na Krasu, Istri i Dalmaciji u srednjem vijeku. Njegov lik se nalazi na jednoj od fresaka u hrastoveljskoj crkvi Svete Trojice, u područnoj crkvi u Gradištu pri Divači, u grbu koparske plemićke porodice Elio i na portalu dvorca Lukovec u Logu – opština Dragomer.
Početkom 19. vijeka Žiga Zois mu je u svojim ornitološkim bilješkama dao slovenačko ime.