Naši najstariji preci iz roda Homo, grupe kojoj pripadaju i moderni ljudi, pojavili su se na kopnu prije 2,5 miliona godina s primitivnim majmunolikim mozgovima otprilike upola manjim nego što su današnji ljudski.

Kada se tačno i gdje mozak razvio u nešto što nas čini ljudima? Na to pitanje naučnici pokušavaju naći odgovor otkako postoji priča o porijeklu čovjeka. 

"Pretpostavljalo se da se moderni mozak razvio na početku postojanja roda Homo, dakle prije otprilike 2,5 miliona godina", rekao je paleoantropolog sa ciriškog univerziteta Christoph Zollikofer, jedan od autora studije objavljene u časopisu Science.

Zollikofer i njegova koleginica Marcia Ponce de Leon proučavali su fosilizirane lobanje iz Afrike, iz Gruzije i sa ostrva Java i otkrili da se ta evolucija mozga zbila mnogo kasnije, prije između 1,7 i 1,5 miliona godina.

Veliko iznenađenje

Pošto se mozgovi ne mogu fosilizirati, jedini način da se ustanovi njihov razvoj proučavanje je tragova koje su ostavili u lobanji. Naučnici su zato napravili virtuelni endokast, odljevak mozga, popunjen onim što je u davno bilo u lobanjama.

Kod ljudi je Brocino područje, frontalni dio mozga koji upravlja govorom, puno veći nego odgovarajući dio mozga velikih čovjekolikih majmuna, rekao je Zollikofer. Proširenje tog područja rezultira pomicanjem svega što se nalazi iza.

Proučavajući lobanje iz Afrike naučnici su utvrdili da su uzorci stari oko 1,7 miliona godina još uvijek imali čeoni režanj karakterističan za čovjekolike majmune.

"To je bilo veliko iznenađenje", kazao je Zollikofer i značilo je da je Homo počeo hodati prije nego što mu je evoluirao mozak. "Sad znamo da su u dugoj evolucijskoj istoriji naši prvi predstavnici bili kopneni dvonošci majmunolikog mozga", istakao je.

Ali mlađi afrički fosili, stari otprilike 1,5 miliona godina, imali su karakteristike modernog ljudskog mozga. To znači da se evolucija mozga dogodila između ta dva datuma u Africi, navodi se u studiji.

Zaključak potvrđuje i činjenica da su pronađena složenija oruđa iz tog razdoblja. "To nije slučajno. Dijelovi mozga koji su doživjeli ekspanziju koriste se za složenije zadaće poput izrade oruđa".

Mozak i migracije

Drugo iznenađenje stiglo je nakon proučavanja pet fosiliziranih lubanja iz današnje Gruzije, starih između 1,8 i 1,7 miliona godina.

Ti veoma dobro sačuvani uzorci, pokazalo se, sadržavali su primitivan mozak. "Ranije smo mislili da je potreban velik i moderan mozak za migracije iz Afrike", rekao je Zollikofer. "Pokazalo se da ovi mozgovi nisu ni veliki ni moderni, a ljudi su ipak uspjeli napustiti Afriku".

U međuvremenu, fosili iz Jave, "najmlađi" u ovom istraživanju, pokazali su karakteristike modernog mozga. Naučnici stoga vjeruju da se dogodilo i drugo iseljavanje iz Afrike.

"Dakle, imate prvu migraciju iz Afrike, a tamo mozgovi u međuvremenu evoluiraju i ljudi se rasprše ponovno", objasnio je Zollikofer. "To nije nova hipoteza, ali dosad nismo imali dokaze. Sad ih imamo".