U socijalističkoj Jugoslaviji postojala je samo jedna novčanica sa likom Josipa Broza Tita, ona od 5000 dinara iz 1985. godine.
Međutim u javnosti je slabo poznato to da je još jedna zemlja izdala novčanicu s Titovim likom, i to čak nekoliko godina prije same Jugoslavije.
Numizmatičar Zlatko Viščević otkriva je detalje o ovoj novčanici.
Novac ima svoju monetarnu i propagandnu ulogu u društvu. U prvom redu služi kao sredstvo plaćanja te kao mjerilo vrijednosti dobara i usluga, piše Tportal. Osim toga, ima svoju političko-propagandnu ulogu pomoću koje izdavač šalje javnosti poruku određenog sadržaja.
Socijalistička Jugoslavija tek je krajem 1985. odlučila na svoj novac postaviti lik Josipa Broza Tita, i to na novčanicu od 5000 dinara, u to vrijeme najvredniju u opticaju. Na licu joj je bio lik ostarjelog Tita, a na naličju vizura Jajca. Ovi motivi trebali su biti svojevrstan poziv na jedinstvo zemlje koja je već pucala po šavovima.
Neobično je to da Jugoslavija nije bila prva zemlja koja je na svoje novčanice stavila Tita, već je to učinila - Republika Gvineja.
Ova afrička država uvela je novu valutu 1971. godine i nazvala je syli. Riječ syli na jeziku naroda Malinke znači – slon.
Na svoju najveću novčanicu od 500 sylija s godinom 1980, centralna banka Republike Gvineje postavila je upravo lik Tita, maršala i doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Puštena je u opticaj 16. aprila 1981, a povučena je tokom 1985. godine, kada je ponovno uveden gvinejski franak. Nije poznato gdje je štampana, niti ko je autor likovnog rješenja.
Dimenzije su joj 172 x 94 milimetra, na njoj prevladava smeđa boja.
Na licu novčanice lijevo se nalazi lik Tita u odijelu s pogledom blago usmjerenim desno. Desno od Titovog lika je veliki naziv nominalne vrijednosti na francuskom jeziku "pet stotina sylija" i datum 1. marta 1960.
Sama ova novčanica nije neka velika posebnost u numizmatičkom svijetu, ali je jako istorijski zanimljiva jer je na njoj prikazan bivši predsjednik Jugoslavije. Samo od sebe se nameće pitanje - zašto?
Kada se na novčanicama neke zemlje prikazuju osobe, onda su one u većini slučajeva značajne za nju i s njom imaju neku direktnu vezu. Jako je neobično to da se na njima prikazuje čelnik neke druge države. Još je neobičnije za jednu afričku državu, koja se tek 1958. godine oslobodila kolonijalne vlasti, da samo 23 godine nakon toga postavlja na svoju novčanicu Evropljanina, i to bijelca.
Međutim, ako pogledamo druge novčanice iz te serije, onda cijela priča o Titu na novcu ove afričke zemlje dobiva svoj smisao. Naime temu ove serije novčanica, a kojoj pripada i ova od 500 sylija, čine antikolonijalizam i antiimperijalizam.
Osim Tita, na ostalim novčanicama iz ove serije prikazani su ostali strani politički čelnici: marokanski kralj Mohamed V. na novčanici od dva sylija, bivši predsjednik Gane Frensis Nvia Kofi-Ngonloma na pet sylija, bivši premijer Demokratske Republike Kongo Patris Lumumba na 10 sylija, kralj Dahomeja, Behanzin, na 25 sylija te kralj Labea, Alfa Jaja Dialo, na 50 sylija. Na novčanicama od jednog i 100 sylija prikazani su Gvinejci Mafori Bangoura i Samori Toure.
Svim tim ljudima zajednička je borba protiv kolonijalizma, za nezavisnost svojih naroda i zemalja.
Tito je postavljen na ovu novčanicu u vrijeme u kojem je Republika Gvineja bila dio Pokreta nesvrstanih, a on je bio jedan od glavnih lidera tog pokreta.
Takođe, bio je vrlo popularan u mnogim afričkim zemljama zbog svoje politike nesvrstanosti, antiimperijalizma i antikolonijalizma. U spoljnjoj politici zalagao se za nezavisnost i samostalnost afričkih zemalja i mnoge od njih aktivno je podupirao na političkom, ekonomskom i vojnom planu. Zato na kraju i nije neobično to što su baš njega Gvinejci postavili na svoju najveću novčanicu iz tog vremena.
(N1)
