Gospojinski post počeo je danas, na dan Svetih mučenika Makaveja, a prethodi velikom hrišćanskom prazniku Uspenju presvete Bogorodice, poznatijem kao Velika Gospojina, koji se proslavlja 28. avgusta i poznat je kao praznik majki i djece, kada žene obavezno treba da se pričeste.
Post traje 14 dana, posti se na vodi i ulju, izuzev praznika Preobraženja Gospodnjeg 19. avgusta, kada je dozvoljeno jesti ribu.
To je najkraći, dvonedjeljni post, ali veoma strog, ispred kojeg po strogosti prednjači samo Vaskršnji. Za vrijeme Gospojinskog posta svi dani se poste na vodi osim subote i nedjelje, kada je dozvoljeno koristiti ulje i vino, a za praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji pada u vrijeme ovog posta, jede se i riba.
Prema narodnom vjerovanju, svi običaji na današnji dan vezuju se za vodu i bosiljak za koji se vjeruje da je božja biljka. Zato običaji nalažu da se na taj dan u jelo stavi malo ove biljke i posluži ukućanima, kako bi vas Presveta Bogorodica zaštitila od zla.
Gospojinski post se prvi put spominje u spisima Teodora Studita 826 godine, a konačno je utvrđen na Carigradskom saboru 1166, u vrijeme Patrijarha Luke Hrisoverga i cara Manojla I Komnina.
Treba imati u vidu i da post ima dvije strane: tjelesnu i duhovnu. Tjelesni post je uzdržavanje od jela životinjskog porekla. Duhovni post podrazumijeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i djela.
Tjelesni post je samo neophodno pomoćno sredstvo za uspješnu duhovnu borbu protiv strasti, koje se raspiruju kroz tjelesne želje. Stvarni post koji obuhvata i tjelesni i duhovni aspekat, privodi čovjeka smirenju.
Oslobađanje duha i tijela od pogrešnih misli i djela uz molitve predstavlja suštinu hrišćanskog posta.
