Naučnici su 2018. godine objavili jedno otkriće koje je zauvijek promijenilo naše poimanje prašnjavog i crvenog Marsa - radarima su otkrili da se ispod njegove površine skriva blistava "mrlja", što je ukazivalo na postojanje podzemnog "rezervoara" s tekućom vodom.

Nakon što su proveli naknadne analize, stručnjaci su pronašli još takvih sjajnih mrlja i ustanovili da se ispod suve površine crvenog planete skriva čitava mreža podzemnih jezera.

Veliko otkriće, zar ne? Iako se na Marsu može naći zaleđene vode, naučnici do sada na njemu nisu pronašli ni kap tekuće, tako da je mogućnost postojanja podzemnih rezervoara veliki preokret u shvatanju geologije crvene planete.

Ali, nije sve tako jednostavno

Postoji samo jedan problem. Prema novom istraživanju, koje je takođe pronašlo još desetine takvih sjajnih mrlja, neke od njih nalaze se u regijama koje su prehladne za tekuću vodu, čak i za slanicu (salamuru) koja ima nižu temperaturu zamrzavanja od slatke vode.

"Za sada nismo sigurni prikazuju li ti signali područja tekuće vode ili ne, no zasigurno su te svijetle mrlje rasprostranjenije nego što se prvobitno mislilo. Ili je tekuća voda česta pojava ispod južnog pola Marsa ili ovi signali ukazuju na nešto sasvim drugo", rekao je planetarni naučnik Džefri Plaut iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory.

Prvu takvu mrlju uočila je na Marsovom južnom polu letjelica Mars Express pomoću svog radara Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionosphere Sounding (MARSIS). Nakon dalje analize arhiviranih podataka otkrivene su još tri ovakve pojave koje liče na jezero.

"Neke vrste materijala odražavaju signale radara bolje od drugih, među njih spada i tekuća voda", rekla je prošle godine za Science Alert planetarna naučnica Graciela Kapareli sa Univerziteta Southern Queensland u Australiji.

"Stoga, ako su signali koji dolaze ispod zemlje jači od onih koji se odbijaju s površine, onda možemo pretpostaviti da se radi o tekućoj vodi", dodala je.

Plaut i planetarna naučnica Aditja Kuler sa Univerziteta Arizona proširili su prijašnju potragu za svijetlim mrljama. Mapirali su 44.000 mjerenja iz 15 godina MARSIS-ovih podataka kako bi pokrili cijeli južni pol Marsa.

Pronašli su desetine visoko reflektirajućih područja. No, neka od njih nalazila su se na kilometar ispod površine, gdje su oko -63 stepena Celzijusova.

Prethodna istraživanja pokazala su da voda puna kalcijuma i magnezijuma može ostati dugo u tekućem stanju i na -123 stepena Celzijusova. Takođe znamo da je Mars bogat takvim solima, kao i natrijumom. No, studija iz 2019. je pokazala kako nema te količine soli koja je dovoljna za otapanje leda u podnožju slojeva naslaga na južnom polu Marsa.