Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da alkohol uzrokuje gotovo milion smrti godišnje u evropskom regionu i tri miliona smrti u cijelom svetu. To je veliki zdravstveni, ali i socijalni problem. A ko su najveći svjetski alkoholičari? Pa Evropljani, govori izvještaj SZO-a, jer od 120 svjetskih zemalja u kojima se najviše pije devet je u Evropskoj uniji.
No, velike su razlike između pojedinih zemalja, a prosjek EU je 9,5 litara čistog alkohola po stanovniku, što odgovara 190 litara piva ili 24 litre žestine. Podaci za Hrvatsku kažu da je godišnja potrošnja čistog alkohola 8,7 litara po stanovniku, što je ispod prosjeka EU, ali stručnjaci napominju da se u Hrvatskoj popije barem 25 odsto više kad se uključi ‘domaća proizvodnja‘. To podupiru brojke po kojima je u Hrvatskoj oko 250.000 alkoholičara i još barem toliko onih koji prekomjerno piju.
Rast u koroni
"Na žalost, još nemamo registar za alkoholizam iz kojeg bi bila uočljiva razmjera te najčešće zavisnosti, ali znamo da je za 30 odsto svih psihijatrijskih hospitalizacija kriv alkohol, što govori o ozbiljnosti problema", kaže psihijatar prof. dr Zrinka Kovačić Petrović iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Iz SZO-a napominju da se ipak potrošnja alkohola smanjila za oko 2,5 litara u zadnjih dvadesetak godina (od 2000. do 2019.) u evropskoj regiji koja pokriva 52 zemlje, uključujući Rusiju i bivše zemlje Sovjetskog Saveza, ali vjerovatno će novi podaci iz pandemijskih godina pokvariti to veselje. Prva istraživanja govore da su u koroni sve zemlje zabilježile rast zavisnosti, uključujući i onu od alkohola.
"Tokom pandemije, porasla je potrošnja alkohola među ženama, roditeljima srednje dobi s malom djecom i kod osoba koje su od prije bile anksiozne ili depresivne, a onda se to ‘prelilo‘ i na povećani broj pacijenata koji su potražili zdravstvenu pomoć", kaže dr Kovačić Petrović.
Prema SZO-u i u pretpandemijskoj godini (2019.) 8,4 odsto odrasle populacije EU (stariji od 15 godina) pilo je alkohol svaki dan, 28,8 odsto nedeljno, a 22,8 odsto na mjesečnom nivou. Samo 26,2 odsto građana reklo je da u zadnjih godinu dana nije zavirilo u čašicu.
Epizodno opijanje
U 2019. prvih 10 evropskih zemalja s najvećom konzumacijom alkohola po glavi stanovnika bile su Češka (14,3 litre), Letonija (13,2), Moldavija (12,9), Njemačka (12,8), Litvanija (12,8), Irska (12,7), Španija (12,7), Bugarska (12,5), Luksemburg (12,4) i Rumunija (12,3). Prvih 10 zemalja koje konzumiraju najmanje alkohola u evropskom regionu SZO su Tadžikistan (0,9 litara), Azerbejdžan (1,0), Turska (1,8), Uzbekistan (2,6), Turkmenistan (3,1), Izrael (4,4), Jermenija (4,7)., Kazahstan (5,0), Albanija (6,8) i Sjeverna Makedonija (6,4). Srbije i BiH nema na ovoj listi.
No, u SZO-u napominju da većina zemalja na ovom popisu, osim Sjeverne Makedonije, Jermenije i Izraela, ima muslimansko većinsko stanovništvo kojem je konzumacija alkohola zabranjena pa je to jedan od ključnih razloga smanjene potrošnje. Nasuprot tome, unutar EU ni jedna zemlja nema godišnju potrošnju po glavi stanovnika manju od pet litara čistog alkohola, zapravo, samo pet zemalja je ispod godišnje potrošnje po stanovniku od 10 litara: Italija (8,0), Malta (8,3 litre), Hrvatska (8,7), Švedska (9,0) i Holandija (9,7).
Razlike između zemalja EU u konzumaciji alkohola očito su poprilične, ali jedan se trend ne mijenja - muškarci piju više od žena odnosno 13 odsto muškaraca i 4,12 odsto žena pije svaki dan. Podaci takođe pokazuju da kako ljudi stare, njihov dnevni unos alkohola raste. Osobe starosti između 15 i 24 godina najmanja su grupacija u statistici dnevnih konzumenata alkohola (samo 1 odsto), dok je za one od 75 ili više godina vjerovatnije da će svaki dan popiti piće (16 odsto).
Epizodno opijanje ili prekomjerno pijenje alkohola u jednoj prilici, što podrazumijeva 60 grama čistog alkohola ili 6 standardnih alkoholnih pića, događa se kod jednog od pet Evropljana barem jedanput mjesečno. Najveći udio odraslih koji učestvuju u epizodama teškog opijanja barem jednom mjesečno bio je u Danskoj (38 odsto), Rumuniji (35 odsto), Luksemburgu (34 odsto), Njemačkoj (30 odsto) i Belgiji (28 odsto).
Društvene posljedice
Prema SZO-u, ne postoji siguran nivo pijenja pa je ne piti alkohol jedini način da se izbjegnu njegovi štetni učinci.
Međutim, neke vlade su izdale smernice o niskorizičnoj potrošnji. Kanađanima je, primera radi, Nacionalni centar za zavisnost preporučio ograničenje na samo dva pića nedeljno. To je dramatičan rez od prethodne preporuke koja je dopuštala 10 pića nedeljno za žene i 15 pića nedeljno za muškarce. Evropa je popustljivija od Kanade, a smernice su relativno slične.
Belgija, na primjer, kaže da je ograničenje 21 standardna čaša nedjeljno za muškarce i 14 za žene, bilo da se radi o pola krigle piva ili malim čašama vina. Irska, međutim, savjetuje najviše 17 standardnih nedjeljnih pića za muškarce i 11 za žene. Bugarska i Holandija kažu da je dnevna preporučena granica jedna čaša vina, jedno pivo ili 50 ml žestokih pića.
Njemačka kaže da je maksimalna tolerisana dnevna doza za muškarce 24 g alkohola, što je ekvivalent pola litre piva, 250 ml vina ili 60 ml alkohola. Ženama se savjetuje da piju upola manje. Estonija preporučuje najmanje tri dana bez alkohola sedmično...
No, SZO upozorava da je alkohol krivac za 30 odsto smrti od nenamjernih povreda, i sa 39 odsto smrti od namjernih povreda, poput samoubistva i ubistva.
