„Robot je polomio dječaku prst“, rekao je za agenciju Tas Sergej Lazarev, predsjednik moskovske šahovske federacije, dodajući da je mašina prije toga odigrala mnogo mečeva bez ikakvih problema.

Snimak incidenta koji se odigrao 19. jula podijeljen je na Telegramu, a na njemu se vidi kako robotska ruka nekoliko sekundi drži dječaka za prst prije nego što u kadar uskaču jedna žena i tri muškarca da ga oslobode.

Sergej Smagin, potpredsjednik ruske Šahovske federacije, rekao je da je robot napao dječaka nakon što mu je pojeo jednu figuru. Umjesto da sačeka da mašina završi svoj potez do kraja, dječak se odlučio za brzi odgovor.

„Postoje određene bezbjednosne procedure i dječak ih je, očigledno, prekršio. Nije shvatio da treba da sačeka. Ovo je izuzetno rijedak slučaj, prvi za koji znam“, kaže Smagin.

Sa druge strane, Lazarev navodi da je dijete odigralo svoj potez, ali nije dalo robotu dovoljno vremena da odgovori. „Dječak je požurio i robot ga je zgrabio“, dodao je Lazarev.

Povrijeđeni dječak jedan je od 30 najboljih šahista mlađih od devet godina.

Lazarev je takođe rekao za Tas da dječak, čiji je prst kasnije fiksiran gipsom, nije previše traumatizovan time šta se desilo: „Sutradan je ponovo igrao i završio turnir.“

Njegovi roditelji, međutim, kontaktirali su kancelariju javnog tužioca. „Komuniciraćemo sa njima i vidjeti da pomognemo kako možemo“, rekao je Smagin za Ria novosti, ističući da je incident „slučajnost“ i da je robot „potpuno bezbjedan“.

Ruski velemajstor Sergej Karjakin takođe je prokomentarisao incident i pripisao ga „nekoj vrsti softverske greške“, rekavši da se ovako nešto nikada nije desilo i da želi sve najbolje dječaku.

Opasnosti razvoja vještačke inteligencije

Roboti i vještačka inteligencija postaju sve napredniji i sofisticiraniji, a najmoderniji modeli mogu da obavljaju brojne složene operacije i sarađuju sa ljudima.

Iako je incident u Moskvi daleko od toga da će se obistiniti scenario Terminatora, mnogi naučnici i stručnjaci već dugo upozoravaju na opasnost koju razvoj vještačke inteligencije nosi.

Svakako jedan od ljudi čije ideje bi trebalo slušati i držati ih se kada je u pitanju razvoj robota je legendarni pisac Isak Asimov, koji je ogroman dio svog života posvetio proučavanju etike razvoja vještačke inteligencije i potencijalne prijetnje koju bi mogla da predstavlja po čovječanstvo.

Asimov je zbog toga koncipirao četiri glavna zakona kojih bi svaka mašina morala da se drži:

Nulti zakon – Robot ne smije naškoditi čovječanstvu, niti svojom pasivnošću dozvoliti da se naškodi čovječanstvu.

Prvi zakon – Robot ne smije naškoditi čovjeku, niti svojom pasivnošću dozvoliti da se naškodi čovjeku, osim kada je to u suprotnosti s nultim zakonom.

Drugi zakon – Robot mora slušati ljudske naredbe, osim ako su one u suprotnosti sa nultim ili prvim zakonom.

Treći zakon – Robot treba štititi svoj integritet, osim kada je to u suprotnosti sa nultim, prvim ili drugim zakonom.