Razlog tome vjerovatno je lov i krivolov. Rogovi nosoroga su vijekovima bili veoma traženi među lovcima, dok ih krivolovci prodaju za upotrebu u tradicionalnoj medicini u Kini i Vijetnamu.

- U slučaju nosoroga, ljudi su u osnovi oduvijek željeli najveći rog - rekao je Oskar Vilson (Oscar Wilson) prvi autor istraživanja na Univerzitetu u Helsinkiju, dodajući da veći rogovi modernim krivolovcima donose i veću zaradu.

Sličan trend kod slonova i divljih ovaca

Vilson i kolege kažu da studija arhivskih slika životinja sugerira da se veličina roga nosoroga, u odnosu na dužinu njegovog tijela, vremenom smanjivala.

Sličan trend zabilježen je i za stvorenja kao što su slonovi i divlje ovce.

- Preferiranje lova onih jedinki s većim rogovima ili kljovama doveo je do toga da jedinke s manjim rogovima ili kljovama prežive i više se razmnožavaju, prenoseći ove osobine na buduće generacije i rezultirajući evolucijskom promjenom - pišu istraživači.

Do otkrića su došli pregledajući umjetnička djela i fotografije nosoroga koje drži Centar za resurse nosoroga (RRC) u Utrechtu. Neke od umjetnina datiraju iz 15. vijeka.

Moglo bi biti štetno

Tim se fokusirao na 80 fotografija nosoroga koje prikazuju bočnu stranu stvorenja. Zatim su izračunali dužinu roga u odnosu na dužinu tijela životinje prije nego što su uzeli prosjek ovih vrijednosti i izračunali razliku u usporedbi s omjerom koji se vidi za svaku pojedinu sliku. Kao rezultat toga, tim je bio u mogućnosti da istraži da li je relativna veličina rogova nosoroga s vremenom postala veća ili manja u odnosu na prosječni omjer.

Rezultati pokazuju da su, u odnosu na dužinu svog tijela, crni i bijeli nosorozi imali najduže rogove, dok su sumatranski nosorozi imali najkraće. Međutim, za svih pet vrsta nosoroga, relativna dužina roga se vremenom smanjivala.

Iako uticaj smanjenja roga nije poznat, Vilson je rekao da bi to moglo biti štetno.

- Nosorozi koriste svoje rogove, tako da njihov gubitak vjerovatno neće biti dobar za njih - dodao je on.