Studija naučnika Imperijal koledža u Londonu ukazuje da je jaz između prosječne dužine života između najbogatijih i najsiromašnijih povećan sa šest godina 2011. godine na osam godina 2016. godine za žene, i sa devet na deset godina za muškarce. 

Žene iz najsiromašnijih zajednica 2016. godine živjele su u prosjeku 79 godina, u odnosu na 87 godina među bogatima, dok je za muškarce prosječan životni vijek bio 74 godine među najsirimašnijima, u odnosu na 84 godine među najbogatijima. 

Ovi rezultati, koji su objavljeni u časopisu "Lanset pablik helt", takođe ukazuju da je prosječan životni vijek najsiromašnijih žena u Engleskoj opao u posljednjih sedam godina. 

Stopa mortaliteta među djecom značajno je veća među siromašnijim slojevima, gdje siromašnija djeca imaju dva i po puta više šansi da umru prije odrasle dobi u odnosu na svoje vršnjake iz bogatih porodica. 

Istraživanje ukazuje da ljudi u najsiromašnijim slojevima umiru po većoj stopi od svih bolesti, ali da broj bolesti pokazuje posebno jasnu razliku između bogatih i siromašnih, što se najviše odnosi na respiratorne bolesti, srčana oboljenja, karcinome pluća i digestivnog trakta, kao i demenciju. 

Ovo pokazuje da siromašniji ljudi u Britaniji umiru od bolesti koje se mogu i spriječiti i liječiti, i da bi veća ulaganja u zdravstvenu i socijalnu zaštitu u najsiromašnijim područjima, kao i mjere u smislu da zdrava hrana bude dostupnija i jeftinija, pomogle da se stvari preokrenu. 

Profesor Madžid Ezati, jedan od autora studije, rekao je da je pad prihoda i smanjenje beneficija prisililo mnoge porodice da se okrenu narodnim kuhinjama i takozvanim bankama hrane. 

"Cijena zdrave hrane, kao što su svježe voće i povrće, je veća u odnosu na nezdravu hranu i prerađevine, zbog čega je ona praktično servirana pred siromašne", rekao je on.