Samo dan nakon što je potvrđena Putinova posjeta, na Crkvi Blage Marije u Banstolu nadomak Sremskih Karlovaca, u narodu već prozvanoj Putinova, osvanula je centralna kupola uz četiri manje sa krstovima zlatne boje. Ova faza predstavlja praktično završetak grubih građevinskih radova na crkvi, a osveštao ih je episkop sremski Vasilije uz sasluženje sveštenstva i monaštva.

U narodu se uveliko priča da su radovi ubrzani zato što će Putin crkvu imenjakinju obići tokom posjete Srbiji, ali to niko od sveštenstva nije htio da potvrdi prilikom osveštanja. Samo su kratko dodali da je Putinu preko ruskih diplomata upućen poziv za posjetu.

Podsjetimo, inicijativa za gradnju ove crkve potekla je od mještana Banstola, koji su bili spremni da kupe plac i na njemu sagrade manju bogomolju. Kada su ideju iznijeli vladiki Vasiliju, on je rekao da će kupiti plac i tako je zajednička namjera i želja da se tu podigne hram počela da se sprovodi u djelo.

Prema riječima Branka Simonovića, člana Odbora za podizanje crkve i predsjednika "Kluba svih generacija" koji je pokrenuo tu ideju, ne dešava se često da se za tako kratko vrijeme podigne hram ovakvih dimenzija.

"Crkva je rađena po ugledu na rusku crkvu Svetog Nikolaja u Sofiji i ona priča o srpsko-ruskom prijateljstvu i stradanju kroz čitav 20. vijek. Pored toga što nosi ime Blage Marije, nezvanično se zove Putinov hram zato što je to prva crkva koja se podiže u ruskom stilu kod nas. Preko diplomatskih kanala uputili smo ruskom predsjedniku poziv da posjeti ovo mjesto kada bude u januaru došao u Srbiju kao znak da ga Srbija rado dočekuje",izjavio je Simonović.

Episkop sremski Vasilije izjavio je okupljenim građanima da je razmišljajući kakva treba da bude ta bogomolja odlučio da to bude crkva u ruskom stilu u spomen stogodišnjice dolaska velikog broja Rusa u Sremske Karlovce i na prostore Eparhije sremske na čelu s mitropolitom Antonijem Hrapovickim i generalom Vrangelom.

"S druge strane, ona će predstavljati i uspomenu na naše mile i drage, koji su u egzodusu iz srpske Dalmacije, Slavonije i mnogih drugih krajeva na putu za Srbiju ostavili živote. Ovde će biti upisana njihova imena da se pamti da su stradali samo zato što su bili pravoslavci, svetosavci i Srbi koji su branili svoja ognjišta, grobove, svetinje i djecu. Gdje god bivao i kud god se kretao, srpski narod je uvijek nosio boga sa sobom, najdragocenije svoje darove, mošti svetitelja, ikone... Tamo gdje se bogomolje i crkve podižu, tamo su tapija i biljezi srpskog naroda", kazao je episkop Vasilije.

Potrošeno 14 miliona do sada

Prema saznanjima iz Eparhije sremske, do sada je za radove utrošeno oko 14 miliona dinara, ne računajući krov, čija gradnja je u toku. Za izradu kupola upotrijebljen je prohromski pozlaćeni lim. Njime su oblažene kupole napravljene od drveta s čeličnom konstrukcijom, uz primjenu ruske tehnologije. Crkva u Banstolu u potpunosti odgovara onoj u Sofiji, osim što neće imati kriptu pod zemljom. Prema riječima direktora Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Zorana Vape, na zahtjev vladike Vasilija, radi se na tome da i enterijer bude identičan sofijskoj crkvi.