Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđelskom predanju, dan kada se ona vaznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja. 

Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 28. avgusta, odnosno 15. avgusta po julijanskom kalendaru. 

Prema pravoslavnom kanonu, Uspenje Bogorodice slika se na zapadnim zidovima pravoslavnih manastira. 

U srpskom manastiru Žiča, zadužbini Nemanjića sa početka 13. vijeka, oslikana je jedna od najljepših predstava Uspenja, sa Hristom koji u naručju drži novorođenu dušu Bogomajke, zagledan u njeno tijelo na odru. 

U trenutku smrti Bogorodice, kako je zapisano, apostoli počeše pjevati u slavu Božiju, a sva se soba zasja od čudne svjetlosti i presveta Djeva predade duh svoj u ruke Spasiteljeve, ne osjetivši smrtnoga bola. 

"Mrtvo tijelo njeno preniješe apostoli na rukama u Jerusalim u Getsimaniju..., apostol Jovan nosio je maslinovu granu, a svijetao oblak okruživaše njen odar i povorku". 

Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine po želji cara Mavrikija koji je 15. avgusta, prema julijanskom kalendaru, pobijedio Persijance. Od tog datuma svi hrišćani slave taj praznik. 

Scena Uspenja Bogorodice obavezan je motiv u pravoslavnom freskoslikarstvu, jer je za život i smrt Bogomajke vezan smisao hrišćanske vjere i molitve. 

Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina, prema nekim izvorima 72, da je, nadživjevši svoga sina, kao svjedok mnogih slavnih događanja, nastavila njegovu misiju. 

Po raspeću Gospoda, Bogorodica je nastavila da živi kod Svetog Jovana Bogoslova i uglavnom je sve vrijeme do smrti provela u Jerusalimu. U starosti, često se na mjestu Vaznesenja molila Gospodu da je što prije uzme sebi.

Kako prazniku prethodi dvonedeljni post, posebno žene idu na pričest jer se ovaj dan smatra praznikom žena i majki.

Zato na današnji dan dame ne bi trebalo ništa da rade već da dan posvete poštovanju Bogorodice. Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice nije dobro išta raditi rukama, ili započinjati nov posao. Do današnjeg dana treba završtiti sve ljetnje poslove u polju, a tek od Male Gospojine treba početi sa novim, jesenjim radovima. 

U nekim krajevima smatraju da je u periodu između dvije Gospojine, Velike i Male Gospojine (21. septembra), najbolje brati ljekovito bilje kojim se liječe se razne bolesti. Danas se beru borovnice i ljekovite trave, a vjeruje da se će one donijeti zdravlje i blagostanje svima u domu.

Ikona Presvete Bogorodice treba da se nalazi u kući svoj hrišćana. U nekim krajevima još se i danas vjeruje da boja sastrugana sa ove ikone, ako se popije pomiješana sa vodom na današnji dan, može da izliječi mnoge ženske bolesti.

Takođe, vjeruje se da bilje i trave ubrane na Veliku Gospojinu imaju izuzetno ljekovita svojstva.