Naučnici su analizirali podatke NASA-inog projekta CERES (Clouds and the Earth's Radiant Energy System), koji prikuplja informacije s nekoliko satelita u orbiti i mjeri koliko energije naša planeta apsorbira u obliku sunčeve svjetlosti te koliko od toga emituje nazad u svemir u obliku infracrvenog zračenja.

Razlika između dolazne i odlazne energije naziva se energetska neravnoteža, a studija je pokazala da se u periodu između 2005. i 2019. ta neravnoteža udvostručila u odnosu na prijašnje godine, piše Space.com.

Nezavisna mjerenja

Stručnjaci su također koristili podatke iz Arga, međunarodne mreže senzora postavljenih po svim svjetskim okeanima, koji mjere brzinu njihova zagrijavanja.

"Dva nezavisna načina na koja se mogu mjeriti promjene u Zemljinoj energetskoj neravnoteži pokazuju slične rezultate", rekao je atmosferski naučnik Norman Loeb, vodeći autor nove studije i voditelj projekta CERES.

"Uočeni trendovi su u određenom smislu poprilično alarmantni", dodao je.

Loeb i njegovi kolege zaključili su da je povećano zagrijavanje kombinovani rezultat prirodnih procesa i ljudskih aktivnosti. Primjera, povećane koncentracije stakleničkih plinova poput ugljen dioksida i metana u Zemljinoj atmosferi dovode do zarobljavanja veće količine topline. To dovodi do smanjenja površine ledenog pokrova, što uzrokuje manju refleksiju dolazne energije s površine planeta.

Prirodni uzroci

Ali stručnjaci su otkrili da zagrijavanju doprinosi i prirodni ponavljajući obrazac naziva Tihookeanska dekadna oscilacija (PDO). PDO uzrokuje redovite fluktuacije temperature Tihog okeana, pri čemu tokom deset godina njegovi zapadni dijelovi postaju hladniji, a istočni topliji, pa se sljedeće decenije situacija obrne. 2014. godine je počela neobično intenzivna faza PDO-a koja je uzrokovala smanjeno stvaranje oblaka nad okeanom, a što je opet rezultovalo povećanom apsorpcijom dolazne energije.

"Vjerojatno se radi o kombinaciji antropogene aktivnosti i unutarnje varijabilnosti", rekao je Loeb referirajući se na učinke koje imaju ljudska aktivnost i prirodne varijacije u ponašanju ekosistema planeta.

Loeb dodaje da, iako studija obuhvata samo relativno kratko vremenski period, brzina zarobljavanja topline pokazuje kako je naš planet u većoj energetskoj neravnoteži nego što se prije mislilo i da se stoga mogu očekivati ozbiljnije klimatske promjene poput ubrzanog rasta temperatura i porasta nivoa more.

Istraživanje naslova Satellite and Ocean Data Reveal Marked Increase in Earth's Heating Rate objavljeno je u časopisu Geophysical Research Letters.