Ženama veliki estetski problem predstavlja obrastanje dlakama pojedinih dijelova tijela gdje su dlake nepoželjne, a to su područja nausnice, brade, vrata, oko bradavica na dojkama, linije stomaka od pupka do stidne regije, na unutrašnjim stranama bedara, te na zadnjici.
Pretjerana dlakavost žena na nepoželjnim mjestima stručno se zove hirzutizam, a s obzirom na uzroke koji ga izazivaju, može biti nepoznatog porijekla, tzv. idiopatski, simptomatski, koji nastaje usljed oboljenja neke od žlijezda s unutrašnjim lučenjem, i fiziološki.
Tumori jajnika
Hirzutizam nepoznatog porijekla nastaje kao posljedica pojačane osjetljivosti androgenih receptora za muške spolne hormone na korijenu dlake, pri čemu su vrijednosti muških spolnih hormona u krvi u normalnim granicama. Najčešće je nasljednog karaktera.
Osjetljivost receptora na folikulima dlake još ne možemo izmjeriti niti definitivno mijenjati, ali zato moramo ispitati druge uzroke nastanka hirzutizma, prije nego što ga okarakteriziramo kao idiopatski.
Uzroci koji dovode do simptomatskog hirzutizma mogu biti neki lijekovi, poremećaj rada štitne žlijezde, tumori jajnika i nadbubrežne žlijezde, bolest policističnih jajnika, Stein Lenthalov sindrom i hiperplazija nadbubrežne žlijezde.
Tek nakon detaljnog ispitivanja, pod uslovom da su svi klinički i laboratorijski nalazi uredni, možemo sa sigurnošću reći da se radi o tzv. idiopatskom ili hirzutizmu nepoznatog porijekla.
Potreban je iscrpan razgovor s pacijenticom da bi se saznalo postoji li još neki poremećaj, kao što su neredovne menstruacije ili čak i izostanak menstruacije, ili dobivanje na tjelesnoj težini bez promjena u načinu ishrane i svakodnevnih aktivnosti. Neophodno je od pacijenta dobiti podatak o eventualnom uzimanju lijekova koji dovode do hirzutizma, a to su minoksidil, koji se primjenjuje kod povećanog pritiska krvi, imunosupresiv ciklosporin, ili npr. heparin.
Kod pojačane dlakavosti mora se isključiti postojanje tumora jajnika, tumora nadbubrežne žlijzde, hiperplazija, odnosno uvećanje nadbubrežne žlijezde ili promjene na hipofizi, maloj žlijezdi na bazi mozga koja upravlja radom svih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem, ali i sama luči hormone.
Dublji glas
Fiziološki hirzutizam može nastati u doba adolescencije, u perimenopauzi, između 45. i 55. godine života. Međutim, ako se hirzutizam pojavi u periodu između 20. i 40. godine, uz poremećaj menstruacije, onda zahtijeva detaljno ispitivanje, naročito ako su, uz hirzutizam, prisutni pojačano opadanje kose na tjemenu, smanjenje dojki i dublja boja glasa, tzv. znaci virilizacije.
Pronalaženjem uzroka i adekvatnim liječenjem hirzutizma nastalog kao posljedica neke bolesti organizma, pojačana dlakavost nestaje tokom vremena.
Liječenje na više načina
Svi oblici hirzutizama liječe se na više načina. Kozmetičko liječenje provodi se izbjeljivanjem dlaka vodik-peroksidom, zatim depilacijom, odnosno privremenim odstranjivanjem dlaka s površine kože (npr. brijanjem), što je mnogim ženama neprihvatljivo, ili hemijskim depilatorima koji sadrže tioglikolnu kiselinu, a djelotvorni su samo na ograničenim područjima.
Oba načina dovode do iritacije kože, a to su crvenilo, otok i bol. Privremena epilacija provodi se čupanjem dlaka, po mogućnosti zajedno s korijenom. I ovaj postupak je, kao i dva prethodna, bolan i privremen.
Laserska fototermoliza
Jedini pouzdan način odstranjivanja dlaka na nepoželjnim mjestima je laserska fototermoliza. Postupak je potupno bezbolan i siguran. Prije dolaska na lasersku epilaciju, dlake se ne smiju niti čupati niti izbjeljivati. Nakon laserskog odstranjivanja dlaka, liječeni predio ne treba biti izložen sunčevoj svjetlosti od četiri do šest dana. Zato je period prije dolaska sunčanih dana najbolji za trajnu epilaciju dlaka na neželjenim mjestima.
