Ebi kaže da je njena beba sama odabrala stranu na kojoj želi da se hrani.

"Voli dojenje, ali je izbirljiva sa koje strane jede, a ja sam je tako i pustila da odabere", rekla je Ebi.

Međutim, poslije nekog vremena, razlika u veličini dojki postala je očigledna, tvrdi ona. To ju je jako uznemirlo jer sad, kaže, izgleda kao da je bila na loše obavljenom estetskom zahvatu na grudima.

"Neko je zaboravio da me upozori šta se događa ako dopustite bebi da se hrani na samo jednoj dojci", rekla je Ebi i u video-snimku pokazala kako joj grudi sada izgledaju.

Sad izdajanjem pokušava da grudi vrati u normalu, ali je i dalje zabrinuta.

"Hoće li više ikada izgledati normalno", zapitala se u videu i zatražila savjete svojih pratilaca, kojih inače ima više od 10 miliona.

"O tome bi trebalo mnogo više da se govori, doilje ne znaju šta može da se dogodi", bio je jedan od komentara.

"Dojka koja se više izmlaza, ima tendenciju da se uveća"

"Veličina i oblik dojki od žene do žene je različit. Počinju da rastu u pubertetu pod uticajem hormona estrogena i ne moraju obje dojke da počnu da rastu istovremeno pa tako ne moraju da postignu ni istu veličinu ni oblik. Mogu biti fizički asimetrične kao i svi drugi parni organi. Najčešće je ta asimetrija i različita veličina dojki kod jedne osobe genetski uslovljena, ali se vremenom može i izgubiti", kaže je dr Branislava Čilić specijalista porodične medicine iz Zagreba.

"Posebna uloga dojki izražena je u majčinstvu kada dolazi do laktacije tj. proizvodnje majčinog mlijeka za ishranu novorođenčeta. Pri tom navike majke i djeteta u dojenju mogu biti uslovljene različitom količinom podoja iz dojki, pa se često dogodi da jedna dojka bude korišćena češće od druge", objasnila je doktorka.

"Na primjer, majka je desnoruka i lakše joj je da drži dete u decnoj ruci, pri čemu se izdaja desna dojka više od lijeve. Takođe, majka može imati tegove na jednoj strani, pa joj je lakše da dijete doji samo sa jedne strane. Takođe, može se dogoditi da dijete više voli da leži na desnoj strani, pa se izdaja više lijeva dojka, ili ima bolove u uhu, ruci, itd. Razlozi koji dovode do ovih navika su različiti", pojasnila je.

"U tom slučaju dojka koja se više izdaja ima tendenciju povećanja opsega u odnosu na drugu dojku iako su obje hormonski stimulisane na laktaciju. To možemo uporediti i sa vježbanjem, ako se biceps jedne ruke vježba dizanjem tegova, a druge ne. Povećaće se samo jedna nadlaktica. Ili ako kojim slučajem moramo da odstranimo jedan bubreg, nefrektomiju, nekoj osobi zbog bolesti ili je donor, u tom slučaju će drugi bubreg preuzeti funkciju i povećati se. Slično se događa i sa dojkama, ona koja više proizvodi mleka biće veća. To je pojava koja se ne tretira", dodala je dr. Čilić.

Prestankom dojenja se sve vraća u normalu

"Prestankom dojenja dojke će se vratiti svoju prvobitnu veličinu što se žljezdanog parenhima tiče, što ne znači da ne mogu da ostanu povećane ukoliko se u dojku nataloži masno tkivo, a to zavisi od dobijanja na težini dojilje", objasnila je doktorka, prenosi "24sata.hr".

"Poželjno je jednako izmlazanje obje dojke, naizmjenično. Ukoliko se jedna manje koristi, tu treba izdajati mehanički kako ne bi došlo do zastoja mleka i upale dojke", kaže dr Čilić i naglašava važnost periodičnih samopregleda dojki i savjetuje kada je vrijeme za posjetu ljekaru.

"Naročito je važno samopregledom kontrolisati dojke barem jednom mjesečno jer povećanje jedne dojke može biti patološko i po život opasno, naročito ako su prisutne i druge patognomonične promjene kao uvlačenje jedne bradavice, promjene na koži dojke poput kore naradnže. Tada je obazevno da se javite izabranom ljekaru", naglasila je ona.