Prema studiji objavljenoj u časopisu CA: A Cancer Journal for Clinicians je do 2012. gojaznost je bila odgovorna za oko 544.300 slučajeva karcinoma diljem svijeta.
Dok su prekomjerno teške osobe pridonosile sa svega 1% karcinoma u nerazvijenim zemljama, u nekim razvijenim zapadnim zemljama su one činile 7-8% oboljelih od karcinoma te na Bliskom istoku i u sjevernoafričkim zemljama.
“Mnogo ljudi nije svjesno veze prekomjerne tjelesne težine i karcinoma”, tvrdi voditeljica studije Huna Sung iz Američkog društva za borbu protiv raka u Atlanti.
Gojaznost raste širom svijeta od 1970-ih, tvrde naučnici Prema podacima je do 2016. 40% odraslih i 18% djece školske dobi pretilo. To čini ukupno gotovo 2 milijarde odraslih i 340 miliona djece širom svijeta.
Dok je udio takvog stanovništva naglo porastao u većini zemalja, skok je ipak najizraženiji u nekim siromašnim i srednje razvijenim zemljama. One su prihvatile zapadni način života s premalo vježbanja i puno nezdrave hrane, navode autori istraživanja.
Gojaznost je povezana s uvećanim rizikom za 13 vrsta karcinoma. Oni pogađaju dojke, rektum i debelo crijevo, maternicu, jednjak, žučni mjehur, jetru, bubrege, jajnike, želudac, mozak, štitnjaču i leđnu moždinu te krvne stanice.
Nedavne studije su povezale prekomjernu težinu s rizikom tumora prostate, ali i s karcinomima usne šupljine.
Nacionalno bogatstvo je najočigledniji sistematski pokretač gojaznosti stanovništva, navode autori studije.
Ekonomsku tranziciju prema bogatijoj ekonomiji svakako prati okruženje koje potiče gojaznost. Naime, indikativno je da svakih 10.000 USD porasta nacionalnog dohotka prati i povećanje indeksa tjelesne mase odraslih osoba od 0,4. Tako su napomenuli autori studije.
Gojaznost nije česta pojava u nekim bogatim azijsko-pacifičkim zemljama. To je vjerojatno rezultat konzumiranja zdravije hrane (riba i povrće) te fizičkih aktivnosti.
Naučnici napominju da promjene u prehrani mogu uključivati zakonske propise o izbacivanju trans-masti iz prehrambenog lanca. Zatim smanjivanje šećera porezom na zaslađena pića i sličnim mjerama.
Gradsko stanovništvo bi trebalo poticati na više šetanja te staviti im na raspolaganje otvorene prostore poput parkova ili staza za šetanje i bicikliranje.
(geek.hr)
