Doktor Bojan Ćećez za Telegraf je pričao o rizicima po zdravlje plivanja u hladnoj vodi, odnosno može li da dovede do hipotermije.

“Prije odlaska na plivanje za Časni krst preporuka je da svaki takmičar uradi barem kardiovaskularni pregled”, kaže dr Bojan Ćećez, specijalista sportske medicine.

Prema njegovim riječima, skok u vodu može da bude rizičan ukoliko je temperatura vazduha visoka, temperatura vode niska, a plivač nezagrijan za ulazak u vodu. S obzirom na to da nam za sada zima nije “pokazala zube“, temperaturna razlika na rijekama u odnosu na temperaturu vazduha iznosiće oko desetak stepeni što, smatraju stručnjaci, ne predstavlja rizik za plivače koji su prošli ljekarski pregled.

Lazar Vrga iz Klinike za kardiohirurgiju Kliničkog centra Srbije za Telegraf.rs kaže da je preporuka da svaki takmičar koji želi da pliva za Časni krst obavi kompletan pregled kao što to čine sportisti stariji od 14 godina na svakih šest mjeseci.

“Pregled podrazumijeva mjerenje visine i težine, EKG, laboratorijske analize krvne slike iz kapilarne krvi, mjerenje pulsa, pritiska i saturacije kiseonika u krvi, ‘slušanje’ pluća, kao i pregled kičme i stopala”, kaže Vrga.

Prema njegovim riječima, ukoliko je plivač zdrav i prije ulaska u rijeku se zagrije, ne bi trebalo da dođe do hipotermije.

“Najmanje sat i po do dva sata prije ulaska u vodu plivač ne bi trebalo ništa da jede”, savjetuje Vrga.

Na pitanje kako se pripremiti za ulazak u vodu, da li je neophodno nanijeti na kožu neki emolijens koji će štititi kožu od temperaturne razlike vazduha i vode, Cvejtko Stevanović, starješina SVEBOR saveza Beograda, koji je i sam mnogo puta plivao za Časni krst kaže:

“Nekada smo koristili vazelin, jer on odlično štiti kožu. Nanosili smo ga na donji dio leđa, prepone i između prstiju, jer je između prstiju koža najtanja. Sada to takmičari uglavnom ne rade. Suština je što brže plivati, pa ne postoji rizik od hipotermije, jer se takmičari ne zadržavaju dugo u vodi i prije ulaska obavezno urade vježbe zagrijavanja mišića”.