Dolaskom hladnoće smanjuje se prirodna otpornost organizma čime postajemo podložniji upalama i infekcijama, naročito dišnog i mokraćnog sistema. Duži boravak u zatvorenim prostorijama sa suhim, toplim zrakom i okupljanje većeg broja ljudi na javnim mjestima pridonosi širenju virusa gripe i prehlade i veću učestalost ovih bolesti u hladnim mjesecima.

Šta je prehlada, a šta gripa?

Najčešća od svih infekcija gornjeg dišnog sistema je obična prehlada. Bolest je blagog toka u trajanju od sedam dana ili manje. Svima su dobro znani simptomi prehlade, koji se razvijaju 1-2 dana nakon izlaganja virusu prehlade u vidu vodenog iscjetka iz nosa, začepljenosti nosa i otežanog disanja kroz nos, glavobolje, grlobolje, kašljanja, kihanja i šmrcanja. Obična prehlada najčešće nije praćena povišenom temperaturom ili je temperatura  lagano povišena do 38°C.

Za razliku od prehlade koja je najblaža virusna infekcija dišnog sistema, gripa je najteža virusna infekcija dišnog sistema. Sam naziv influenca potiče iz prve polovice 19.vijeka „influenca di fredo“ (uticaj hladnoće) i gripa prema francuskoj riječi „la grippe“ (gripper=ščepati) dovoljno nam govori o kakvoj se bolesti radi. Gripa nastupa naglo, a praćena je povišenom tjelesnom  temperaturom (između 38-40°C, naročito prva tri dana bolesti), klonulošću, glavoboljom i bolovima u cijelom tijelu (naročito u mišićima ruku i nogu). Uz opšte znakove bolesti nakon nekoliko dana javljaju se i osjećaj pečenja i stezanja u nosu, suhoće i boli u grlu i duž prsnog koša, suhi i podražajni kašalj, a pred kraj bolesti kašalj s iskašljajem (tzv. vlažni kašalj).

Mogu li se spriječiti?

Za sprječavanje širenja gripe i prehlade, osim što za vrijeme bolesti treba ostati doma potrebno se pridržavati i nekih opštih higijenskih mjera. Na prvom mjestu važno je često prati ruke sapunom i tekućom vodom, pogotovo nakon kašljanja i kihanja. Osim zrakom, virusne infekcije dišnog sistema prenose se i preko zagađenih površina, zato izbjegavajte dodirivanje usta, očiju i nosa neopranim rukama. Oboljela osoba pri kašljanju i kihanju usta i nos treba prekriti papirnatom maramicom, a ruke oprati tekućom vodom i sapunom. Ne preporuča se višekratno korištenje papirnatih maramica. Zdrave osobe trebaju se držati udaljenosti od najmanje jednog metra od osobe koja ima simptome gripe ili prehlade. Bolesne odrasle osobe zarazne su za svoju okolinu 5 dana od početka simptoma, dok su djeca zarazna 7 dana od početka simptoma, odnosno sve vrijeme kad traju simptomi bolesti.

Spavajte najmanje 7 sati svaku noć. Jedite dobro uravnoteženu i raznoliku prehranu. Uzmite vremena za opuštanje svaki dan, tako da možete bolje upravljati svojim stresom. Redovito vježbajte.

Prirodni lijekovi

Najvažnija terapija je odmaranje u krevetu, uzimanje mnogo tekućine, najbolje u obliku toplih napitaka- čaja.  Kod grlobolje i kašlja odlično djeluje čaj od majčine dušice i žalfije uz dodatak meda i limuna. Kod povišene temperature odlično djeluje čaj od bazge ili lipe uz dodatak meda i limuna i/ili vitamina C. Med, limunada, čajevi, pileća supa, inhalacije, vlaženje i provjetravanje sobe u kojoj se boravi stari su prokušani lijekovi iz narodne medicine koji olakšavaju simptome bolesti, sprječavaju dehidraciju, vlaže sluznicu nosa i grla i olakšavaju oslobađanje sluzi iz dišnih puteva. Temperaturu je potrebno smanjivati tuširanjem, oblogama i lijekovima na bazi paracatamola (za djecu i odrasle osobe alergične na acetilsalicilnu kiselinu)  i acetilsalicilne kiseline. Kapi za nos smanjuju otok sluznice nosa i olakšavaju disanje.

Uobičajeno je da zdrava odrasla osoba dva puta godišnje preboli prehladu dok je kod djece prosjek daleko veći, pa se može javiti 6 do 12 puta godišnje.

Kada zatražiti stručnu pomoć?      

    Pomoć doktora potrebno je zatražiti kod:

• povišene temperature i zimice koja traje duže od 3 dana,
• dugotrajnog kašlja koji traje duže od 2-3 sedmice,
• dugotrajno začepljenog nosa i glavobolja uz nosnu sekreciju,
• bolova u prsima, jake glavobolje, vrtoglavice i učestalog povraćanja, otežanog disanja,
• opšteg lošeg stanja- klonulosti, malaksalosti ili pojačane razdražljivosti.

Dr. Linus Pauling poznat je po upotrebi visokih doza C vitamina i smatra da se takvim dozama može pojačati imuni odgovor organizma te skratiti trajanje prehlade s uobičajenih 8 do 10 dana na 3 do 4 dana.

Zdravo budi, PLIVAZDRAVLJE, centar zdravlja.hr

Priredila: Zorana Perić