Ljudsko organizam je 55-60 odsto sačinjen od vode, a razlike ovise o udjelu mišićnog odnosno masnog tkiva. Naime, mišići sadrže puno više vode nego masti. Takođe, 83 odsto ljudske krvi je voda, a 70 odsto mozga je takođe voda.
Voda doprinosi probavi, pomaže izbacivanju toksina iz jetre i bubrega, izbacuje višak natrija iz krvotoka, regulira tjelesnu temperaturu i krvni pritisak, štiti kožu i druga tkiva te osigurava zdravlje zglobova.
Zbog svega navedenoga, osoba može sedmice preživjeti bez hrane, ali već nakon nekoliko dana bez vode remete se i ugrožene su vitalne životne funkcije. Čak i blaga dehidracija, koju se može postići nakon par sati bez vode, utječe na raspoloženje, kognitivne funkcije i fizičke performanse.
Voda se iz organizma gubi konstantno, disanjem, znojenjem te obavljanjem nužde, a količine izgubljene vode u danu značajno variraju zbog niza faktora. Na primjer, u danu kada je vrijeme suho, a osoba je neaktivna, osam čaša vode je jako puno i većina će biti izmokrena pri čemu će biti izgubljeni i mnogi minerali. Istovremeno, na topao dan, ako je osoba visokoaktivna osam čaša vode će biti daleko ispod potrebnoga i prijetit će dehidracija.
Ne postoje službene preporuke o unosu vode, ali stručnjaci su najčešće stava da je potrebno u danu popiti od litre i pol do dvije litre i pol. Oko 20 odsto vode u organizam dođe iz hrane, a voće i povrće su namirnice koje sadrže najveće količine vode. Paradajz i lubenica imaju 90 posto udjela vode.
Takođe, potrebe za unosom vode razlikuju se po nizu faktora, od građe tijela, temperature okoliša to razine aktivnosti. Nadalje, trudnice i dojilje imaju veće potrebe za vodom. Starije osobe jako često unose premale količine vode. Prema nekim podacima, čak do 30 posto hospitaliziranih starijih osoba (stariji od 65 godina) su dehidrirani.
Iako se i drugi napitci ubrajaju u ukupan dnevni unos tekućine, stručnjaci savjetuju da većina tekućine bude unesena upravo iz obične vode. Naime, studija koju su objavili Rosinger, Bethancourt i Francis pokazala je da čak 20 posto djece i mlađih ljudi u danu uopće ne pije običnu vodu nego se cjelokupan unos tekućine bazira na različitim sokovima i drugim vrstama napitaka.
Upravo su zaslađeni i gazirani napitci povezani s nizom bolesti – od pretilosti, depresije do dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Studije su potvrdile da povećanje unosa vode, smanjuje ukupan dnevni unos kalorija, što je još jedan benefit i razlog zašto druge napitke treba zamijeniti vodom, u što većem postotku.
