"Nije mali procenat tih građana. Oni kada imaju tegobe, pa čak i ozbiljno narušeno zdravlje, radije to rješavaju samoinicijativnim uzimanjem lijekova bez konsultacije s ljekarima i zdravstvenim radnicima uopšte, a do rješenja dolaze putem informacija i nefarmakoloških ili farmakoloških tretmana, koje preuzimaju od laika ili putem medija", kazao je za "Nezavisne" Mladen Šukalo, specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka.

Istakao je da se tako pojedini građani čak godinama ne javljaju ljekaru, pa ni na preventivne preglede, na koje budu uredno pozivani.

"Jave se kada bolest već uznapreduje, a treba imati u vidu da se danas veliki broj bolesti može zaustaviti ili se mogu spriječiti njihove komplikacije", upozorio je Šukalo. Apelovao je na građane da se javljaju porodičnim ljekarima da urade preventivne preglede radi otkrivanja onih najzastupljenijih oboljenja, gdje je moguća prevencija, poput kardiovaskularnih i malignih bolesti, diabetes mellitusa i bolesti pluća.

"Naravno, i sami građani treba da doprinesu unapređenju vlastitog zdravlja prikladnim stilom življenja, koji podrazumijeva adekvatnu fizičku aktivnost i ishranu, izbjegavanje stresa, duvana i drugih promjenjivih faktora rizika za zdravlje", savjetuje Šukalo.

Mara Mitrić, načelnica Službe za porodičnu medicinu u Domu zdravlja Bijeljina, kazala je da se, prema dugogodišnjoj ljekarskoj praksi, dešava da pojedini građani na pregled ne dođu i do pet godina.

"Međutim, po našim principima porodične medicine predviđeno je da ljude koji ne dolaze na preglede pozivamo na prevenciju. Problem je što u našim bazama imamo telefone i adrese koji su najčešće netačni, pošto je stanovništvo  emigriralo, tako da se trudimo da šaljemo koverte na adrese", kazala je Mitrićeva.

Prema njenim riječima, građane pozivaju na papa test, mjerenje šećera, holesterola i pritiska, te da se ipak dešava da se ne odazovu.

"Kada smo radili testove u okviru prevencije karcinoma debelog crijeva pa smo kontrolisali stolicu na akutno krvarenje, dešavalo se da ljudi kada ih nazovemo kažu: 'Ko ste vi da tražite i da pregledate moju stolicu' ili 'Ja nemam tegobe i ne želim'", navodi Mitrićeva za "Nezavisne". Dodala je da, prema njenim saznanjima, broj takvih ljudi nije veliki.

"Godina je neki maksimum da ne idete ljekaru. Po našim standardima prevencije, stanovništvo od 18 godina pa nadalje treba bar jednom godišnje da dođe", istakla je Mitrićeva.

Upozorila je da je najveći problem što zdravo stanovništvo, odnosno ljudi bez tegoba, ne dolazi na prevenciju, a i te kako bi trebalo. 

"Iako takvog stanovništva u Bijeljini nema mnogo, negdje oko 20 odsto. Problem predstavlja i stanovništvo koje nijednom nije posjetilo porodično ljekara", zaključila je Mitrićeva.