Studija je objavljena prošle sedmice u časopisu Nature Medicine. Studije pokazuju da se prosječna osoba svake godine, od mlađe do srednje dobi, ugoji od pola do jednog kilograma, što, vremenom, polako dovodi do nezdrave težine pa čak i do gojaznosti.

"Ljudi zaista mogu da smanje rizik gojaznosti ako više hodaju", kaže autor studije dr. Evan Britain, profesor za kardiovaskularnu medicinu na Univerzitetu Vanderbilt. Nova studija otkrila je takođe ključne prednosti hodanja za hronične bolesti i stanja.

"Dijabetes, apneja, hipertenzija i depresija pokazali su poboljšanja što je broj koraka veći", rekao je Britain i dodao:

"Odnos s hipertenzijom i dijabetesom stao je na 8.000 do 9.000 koraka, ali je odnos ostao linearan što znači da je više koraka i dalje smanjivalo rizik."

Glavna poruka studije je da više koraka djeluje bolje. Ako se svakoga dana u sedmici krećete 21.43 minute, za jednu trećinu ćete smanjiti rizik od smrti svih uzroka, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti. Trenutne preporuke za odrasle su 150 minuta umjerenog intenziteta hodanja, plesa, vožnje biciklom, tenis, aerobik te dva dana aktivnosti jačanja mišića, svake nedelje.

Povežete li tjelesnu aktivnost sa biljnom prehranom, oslobađanjem od stresa i interakcijom sa drugima, to je čarobni recept za dug život i izvor mladosti.

Brojanje koraka nije nužno

Studija je kontinuirano pratila 6.000 ljudi tokom četiri godine. Naučnici su otkrili da ljudi koju u prosjeku hodaju dnevno 8.200 koraka imaju manje šanse da pate od apneje i refluksa kiseline, te velikog depresivnog poremećaja.

Brojanje koraka nije nužno, ali može biti korisno za one koji se bave nestrukturiranom odnosno neplaniranom tjelesnom aktivnošću kao što su kućni poslovi, baštovanstvo i šetanje psa, kako biste znali kako stojite.